Njemačkoj je u interesu da BiH ne postane novim problemom

Reprezentativne prostorije Njemačke banke (Deutsche Bank) smještene u srcu njemačkog glavnog grada na čuvenom  bulevaru Unter den Linden bile su mjesto održavanja dosad najvećeg ekonomskog susreta predstavnika Njemačke i Bosne i Hercegovine. Na njegovoj pripremi se radilo osam mjeseci, kaže jedan od njegovih pokretača, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose Amer Kapetanović. On dobro poznaje Berlin u kome je proveo nekoliko godina kao diplomata u Ambasadi BiH. Stoga je veoma rado prihvatio ideju sadašnjeg ambasadora BiH u Berlinu Željka Janjetovića da se ovakvim jednim susretom  pokuša  poboljšati privredna saradnja dvije zemlje. Konferenciji je prethodio sastanak delegacije privrednika iz BiH sa predstavnicima njemačkog ministarstva za privredu i energiju na kojoj je osnovana radna grupa koja će se sastajati dvaput godišnje. Idući sastanak je planiran za 9. oktobar u Sarajevu.

Inicijativa je nastavak Berlinskog procesa

Ovaj susret u Berlinu je pokušaj bilateralnog nastavka Berlinskog procesa kojega je  u augustu 2014. pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel u cilju oživljavanja multilateralnih veza zemalja Zapadnog Balkana sa određenim zemljama EU, te poboljšavanje njihove međusobne  privredne saradnje. Njemačka je jedan od najvažnijih privrednih partnera BiH, kaže Amer Kapetanović, no ta saradnja  se može umnogome poboljšati, smatra on. Tog mišljenja su bili i brojni učesnici konferencije. Državni sekretar u njemačkom ministarstvu za privredu i ekonomiju Uwe Beckmeyer  smatra da je osnivanje radne grupe veoma važan korak upravo u jačanju te saradnje. Njeni članovi će npr. biti odgovorni za brže rješavanje administrativnih problema na koje se žalei sadašnji i potencijalni ulagači u BiH. Za registrovanje firmi u BiH je, prema riječima Daniela Glöcknera, predstavnika njemačke firme Veritas AG iz Gelnhausena, potrebno 45 dana.  Za usporedbu navodi da se taj posao u Njemačkoj završava za jedan i po dan.

Dobra iskustva sa radnicima, loša sa političarima

Drugi njemački učesnici konferencije, poput Michaela Harmsa, predsjednika Odbora za istočnu Evropu njemačke privrede ili Christopha Freytaga, predstavnika banke ProCredit koja ima svoja predstavništva u jedanaest zemalja Zapadnog Balkana, pokušali su istaći pozitivne strane dosadašnje saradnje. Prije svega veliku angažovanost  i stručnost svojih radnika u BiH. Harms se zalaže za otvaranje novih bh-njemačkih firmi, posebno onih manje i srednje veličine, i za lakše dobijanje kreditnih sredstava za njihovo osnivanje. Njemačkoj je u velikom interesu da se otvaranjem novih radnih mjesta poboljša ekonomska situacija u BiH i na cijelom području Balkana. Time bi se smanjile i političke tenzije te problem odlaska kvalifikovane radne snage u zemlje Zapadne Evrope, u tome se slažu svi učesnici konferencije.

Njemački sistem obrazovanja kao uzor

Veliki problem BiH je, prema mišljenju Snježane Koprüner, direktorice kompanije GS-tvornice mašina Travnik, je zastarjeli školski sistem u kojemu učenici stiču veoma malo praktičnog iskustva. Stoga bi, prema njenom mišljenju, obrazovni sistem u BiH trebalo reformirati po uzoru na njemački tzv. dualni sistem, u kojemu mladi u okviru obrazovanja obavezno imaju praksu u različitim firmama. Za to se zalaže i Njemačko društvo za međunarodnu saradnju GIZ koje od 1995. godine provodi različite projekte edukacije u BiH. Voditeljica GIZ-ovog ureda za Zapadni Balkan dr. Brigitte Heuel-Rolf, jednako kao i Snježana Koprüner, kritikuju komplikovane strukture, složene birokratske postupke te nesigurno poslovno okruženje kao neke od najistaknutijih prepreka za veća ekonomska ulaganja stranih investitora.

BiH ima daleko više potencijala od dosada iskorištenih

Pomoćnik ministra u Ministarstvu za spoljnu trgovinu i privrednu saradnju BiH Dragiša Mekić je sa ovog susreta u Berlinu ponio mnoge impulse. U pregovorima sa Evropskom komisijom je više puta  kritikovano da je  ekonomija BiH koncentrisana na deset proizvoda koji dominiraju i u uvozu i u izvozu. Diverifikacija, odnosno njihovo raspoređivanje bi trebalo biti budućnost bolje saradnje BiH sa Evropskom unijom. Na konferenciji je čuo prijedloge o mogućnostima saradnje na području IT-a. Muamer Babajić, vlasnik njemačke firme Masterwerk, koji je u Tuzli osnovao  prvi Centar za robotiku koji će osposobljavati mlade osobe u oblasti programiranja robota, govorio je o velikim potencijalima mladih ljudi u BiH kojima bi se ovakvim projektima dala nova perspektiva za bolju budućnost u BiH.

Evropske integracije jedina alternativa

Od više učesnika konferencije su se mogle čuti ocjene da je približavanje BiH Evropskoj uniji jedini način da se zemlji omogući savladavanje sadašnjih ekonomskih i političkih problema. Samo daljnjim ekonomskim razvojem se može smanjiti odlazak kvalifikovane radne snage iz BiH, posebno mladih. Nema niti jednog privrednog foruma na kome se ne pominje politička nestabilnost  zemlje te nedostatak pravne države koji se naročito ogleda u problemu korupcije, kaže Amer Kapetanović.  Političari BiH moraju što prije riješiti te probleme, Njemačkoj je u interesu da BiH i cijeli Zapadni Balkan ne postanu novim evropskim i svjetskim problemom, poruka je ove konferencije. Ljepše bi bilo kada bi BiH bila jednog dana kao Njemačka svjetski prvak u fudbalu, jer imati toliko dobrih igrača sa tako malo stanovnika je pokazatelj posebnih potencijala te zemlje, kaže šaljivo jedan od njemačkih učesnika ovog privrednog susreta. Njemačka može proizvesti i izvesti mnogo toga u BiH, ali ne i jedan takav produkt poput Vedada Ibiševića, kaže ovaj učesnik.