Njemačka: pranje novca u velikom stilu

Postoji mnogo razloga za putovanje u Njemačku. Ipak kriminalcise često usredotočuju na jednu stvar: mogućnost podizanja velikih iznosa gotovine, a da ne djeluju posebno sumnjivi. Tako je bilo i s Mauriziom Rullom. U razdoblju od oko tri i pol godine, talijanskom poduzetniku i njegovim suučesnicima dvije su banke u Münchenu isplatile oko 70 milijuna eura. Samo u jednom danu podignuto je navodno 900.000 eura.

Istražitelji državnog tužiteljstva u Milanu pretpostavljaju da je najveći dio novca potjecao iz ilegalnih aktivnosti. Sredinom februara u Italiji i Njemačkoj uhapšen je Rullo i 13 osumnjičenih suučesnika u slučaju „Black Steel". Ured javnog tužitelja u talijanskoj regiji Calabrija i ured javnog tužitelja u Münchenu također su bili uključeni u istragu, zajedno s talijanskim karabinjerima i Uredom savezne kriminalističke policije (BKA).

Glavna optužba: Rullo je navodno bio šef kriminalne skupine koja je trgovala starim željezom. Zaradu je navodno oprao preko složene strukture poduzeća u Njemačkoj i Mađarskoj. Rullo u međuvremenu surađuje s pravosuđem i djelomično je potvrdio navode. Tim iz „Report München-a", MDR-a, studija ARD u Rimu i "Frankfurter Allgemeine Zeitunga" rekonstruirao je Rullov slučaj. On pokazuje primjer kako kriminalci iskorištavaju nepostojanje gornjeg limita za isplatu gotovine u Njemačkoj. 

Prodaja jeftinog otpada po visokim cijenama

55-godišnji Rullo dolazi iz gradića Locri u Kalabriji i poslovni je čovjek. Tokom godina karijeru je gradio u dva područja: nekretnine i metalni otpad. U posljednjem su se očito odvijale njegove kriminalne aktivnosti. Ovako je navodno funkcionirao njegov sistem: poduzetnik je očito godinama na crno kupovao tone željeznog otpada, uključujući i ono s odlagališta otpada. Prodavao je otpad ljevaonicama preko tvrtke u Milanu. Koristeći krivotvorene papire, očito se pretvarao da je staro željezo navodno ispravno reciklirano. On je tako navodno jeftino kupovao staro željezo i zatim ga po skupoj cijeni preprodavao kao reciklirani materijal.

Budući da je Rullo preko svoje tvrtke legalnim kanalima službeno preprodavao otpad, morao je prikriti njegovo ilegalno podrijetlo. U tu svrhu je navodno uspostavio složenu strukturu poduzeća u Njemačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Bugarskoj. Ključna tvrtka bila je smještena u Münchenu, u samom središtu grada. Istražitelji je klasificiraju kao čistu fiktivnu firmu. Na pitanje novinara Rullov odvjetnik je rekao kako njegov klijent nije sam uspostavio mrežu firmi.

Milijunski transferi na račune u Münchenu

Kako bi otkupio staro željezo na crnom tržištu, Rullo je trebao velike količine gotovine. Ali u Italiji postoji gotovinski limit od 5000 eura. Može se doduše podići koliko god želite gotovine. Međutim, budući da se zakonski nigdje ne smijete isplatiti više od 5000 eura u gotovini, podizanje velikih suma novca brzo izgleda sumnjivo. Ako neko podigne više od 10.000 eura u gotovini, banka je dužna podnijeti prijavu sumnje kontrolnim tijelima.

Kako bi došao do mnogo novca u gotovini, Rullo je iskoristio svoju tvrtku u Münchenu. Sve se odvijalo ovako: tvrtka je izdavala lažne fakture za prodaju starog otpada koja se nikada nije dogodila. Između 2016. i 2021. Rullova milanska tvrtka navodno je prebacila više od 80 milijuna eura na tri računa u njegovoj tvrtki u Münchenu. Navodno su Rullo i njegovi navodni suučesnici podigli oko 70 milijuna eura u gotovini s dva od ovih računa u različitim bankama u Münchenu između 2016. i 2019. godine. 

Trag novca izgubljen

Jedan od optuženih je, prema navodima jednog od istražitelja uključenih u postupak, rekao je da je navodna skupina izabrala Njemačku zbog nepostojanja gornje granice u dizanju gotovine. Zapravo, prema informacijama iz izvješća Report München, MDR-a, studija ARD-a u Rimu i FAZ-a, banke su dosta dugo dozvoljavale podizanje gotovine prije nego što su podnijele prijavu za pranja novca. Nije jasno što se dalje dogodilo s novcem. Istražitelji su očito mogli promatrati kako je nekoliko puta dopremljen u Sterzing u Južnom Tirolu. Tu se novcu gubi trag. Prema riječima njegovog odvjetnika, Rullo je istražiteljima rekao da je novac korišten za nastavak kupnje starog željeza s crnog tržišta.

Istragu o Rullu u Italiji su proveli karabinjeri pod imenom "Black Steel". Kad su saznali za Rullovu tvrtku u Münchenu, kontaktirali su tamošnje državno odvjetništvo - i saznali da ono već vodi vlastiti postupak protiv Rulla skupa sa BKA. 

U Münchenu su istrage počele u sklopu analize podataka iz „Paradise Papers". Istražitelji su naišli na dvije sumnjive tvrtke na Malti. Jedan od vlasnika imao je tvrtke i u Münchenu, a u Italiji je bio osumnjičen za veze s kalabrijskom mafijom 'Ndrangheta. Kad su istražitelji procijenili račune jedne od bavarskih tvrtki, otkrili su trag koji vodi do Rulla. Tako je i on završio u vidokrugu njemačkih istražitelja.

Mreža poduzeća također u Mađarskoj

Talijanski istražitelji trenutno istražuju da li je mafijaški novac Rullu mogao ići preko vlasnika tvrtki na Malti. Na pitanje o tome, Rullov odvjetnik je rekao da je njegov klijent izričito rekao da se trag kompletnog novca koji je pritjecao na račune može pratiti. Isključio je mogućnost da je neko preko njega mogao oprati novac nejasnog podrijetla.

No, to nije jedini trag u slučaju "Black Steel" koji vodi do kalabrijske mafije 'Ndrangheta. Kako bi došao do svog gotovog novca, Rullo je navodno osnovao mrežu tvrtki u Mađarskoj. Tvrtke su registrirane u uredu odvjetnika protiv kojeg je početkom januara kalabrijsko državno odvjetništvo u Catanzaru izdalo nalog za uhićenje u sklopu antimafijaškog postupka.

Potreban je gornji limit za gotovinska plaćanja

Slučaj Rullo mogao bi dati novi poticaj raspravi o ograničenju podizanja gotovine u Njemačkoj. U jesen se ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) izjasnila za ograničenje od 10.000 eura za gotovinske transakcije. Tome se protivi SPD-ov koalicijski partner FDP.

Florijan Toncar, državni tajnik u Ministarstvu financija, ne vidi razloga za uvođenje gornje granice za podizanje gotovine. Prema njegovom mišljenju, dovoljan je sadašnji sistem koji banke obvezuje prijavljivati ​​sumnjive transakcije. S druge strane, kritike dolaze od stručnjaka poput Floriana Köblera, predsjednika Njemačkog poreznog sindikata DSTG. On polazi od toga da Njemačka u europskoj usporedbi slovi kao raj za pranje novca i zbog toga on poziva na uvođenje gornje granice podizanja gotovine od 1000 eura. "Sada se i na ovom primjeru može vidjeti da je Njemačka uvijek iznova glavno poprište organiziranog kriminala, barem što se tiče bankarstva i gotovine", kaže on.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu