Njegovatelj serijski ubojica

Od 2009. se bivši bolnički njegovatelj Niels H. nalazi u zatvoru. U prvom sudskom procesu izrečena mu je kazna od sedam i pol godina zatvora. U četvrtak (26.2.) osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.

Protiv Nielsa H. bit će po svemu sudeći pokrenut i treći sudski proces. Jer, policija i dražvno odvjetništvo nastavljaju istragu. Preispituje se više od 200 slučajeva smrti pacijenata koje je u bolnici njegovao Niels H. U svim sumnjivim slučajevima bi trebalo utvrditi stvarni uzrok smrti.

Mjesto zločina - bolnica

Prema navodima predsjednice Njemačke strukovne udruge njegovatelja Christel Bienstein u Njemačkoj se u bolnicama njegovatelji brinu za više od 18 milijuna pacijenata, od čega više od 2,4 milijuna otpada na intenzivne odjele. Povod za svjesno ubijanje pacijenata od strane njegovatelja nije njihova "preopterećenost poslom" niti "burn out".

Kod ubojica se radi o ljudima koji primjerice imaju slabo samopouzdanje pa "pokušajima spašavanja" žele na sebe skrenuti pozornost, kaže Christel Bienstein u razgovoru za DW. Među njegovateljima susrećemo isti spektar karaktera kao i u ostatku društva. "S obzirom da njegovatelji dolaze iz društva oni ga odražavaju."

Niels H. je već priznao 30 ubojstava. Sva su se, prema njegovim navodima, dogodila u Delmenhorstu. On je tamo na intenzivnom odjelu jedne bolnice radio od siječnja 2003. do ljeta 2005. Pacijentima je davao preveliku dozu jednog lijeka za srčane bolesnike kako bi se onda mogao pokazati kao spasilac. Kaže da im nije davao dozu od koje bi umrli, nego samo dozu od koje nastupaju poteškoće, kako bi se mogao profilirati kao spasilac. Ali, reanimacija često nije uspijevala. Ukupno 90 puta je to pokušao pri čemu je 60 pacijenata preživjelo, a 30 umrlo.

Motiv - čežnja za priznanjem

Zašto netko u bolnici ubija bolesne i bespomoćne ljude? O tomu Niels H. dugo nije rekao ništa. Tek krajem 2014. je forenzičkom psihijatru Konstantinu Karyofilisu taj 38-godišnjak priznao svoje zločine.

Niels H. sebe ne smatra psihičkim bolesnikom. I po mišljenju psihijatra Karyofilisa on je potpuno uračunljiv. Kaže da je njegovatelj stalno izazivao krizne situacije kod pacijenata kako bi mogao pokazati svoje sposobnosti. Nastupao bi kao vješt spasilac i za to dobivao pohvale i priznanja. Za tim je čeznuo. Osjećaj da je učinio nešto sjajno, držao ga je danima, prenosi psihijatar Karyofilis riječi njegovatelja. Posao na intenzivnom odjelu istovremeno mu je bio težak. Izgubio je kontakt s pacijentima, nije ih više gledao kao ljude. Mučile su ga depresije i strahovi.

Postao njegovatelj iz uvjerenja

Niels H., rođen 1976., odrastao je u Wilhelmshafenu u katoličkoj obitelji. U bolnici u kojoj je njegov otac radio kao njegovatelj prošao je od 1994. do 1997. obrazovanje za isti posao. Već je njegova baka bila medicinska sestra. Cijela obitelj ima veze s pomaganjem bolesnicima. Nakon završetka izobrazbe dvije godine je ostao u bolnici St. Willehad u Wilhelmshavenu.

1999. se natječe za posao u Oldenburgu. Angažiran je i zna puno o lijekovima i metodama liječenja. Ali, kolegama upada u oči da je Niels H. često nazočan reanimacijama, da je uvijek tamo gdje se pacijentima događaju krizne situacije. Kolege najprije govore da "ima peh", a onda da "donosi peh". Bolnica se zato želi od njega rastati.

2003. je počeo raditi u Delmenhorstu. I tu kolege ubrzo primjećuju da s njim nešto nije u redu. Neki ne žele skupa s njim biti na noćnom dežurstvu, jer je nekako "čudan". Kolege ga najprije zovu "inscenator spašavanja", a kasnije "Rambo spašavanja". U lipnju 2005. jedna medicinska sestra ga je ulovila na djelu. Tjedan dana kasnije je uhićen. Za taj pokušaj ubojstva 2008. je osuđen na sedam i pol godina zatvora. Tek nakon toga su otkriveni novi slučajevi.

Posljedice u bolnicama

Slučaj Nielsa H. u međuvremenu je došao i do politike. Pokrajinski parlament Donje Saske formirao je Posebni odbor za sigurnost pacijenata. Pokrajinska vlada želi u svakoj bolnici zaposliti povjerenika za pacijente. Osim toga sa saveznim ministrom zdravstva Hermannom Gröheom vode se razovori o tome kako u Njemačkoj ubuduće bolje spriječiti mogućnosti serijskih ubojstava u bolnicama.

Profesorica Christel Bienstein smatra najvažnijim stvaranje mogućnosti otvorenoga govora o pogreškama. "Samo ako se bude moglo otvoreno govoriti o događajima, ako kolegice i kolege budu pazili jedni na druge, ako budu imali hrabrosti kolegicu ili kolegu upozoriti na neprihvatljiv postupak prema pacijentu, umjesto da šute i prave se da ništa ne vide, može biti povećana sigurnost."

Istražni tim "Kardio", koji je formiran u studenom 2014. sad ispituje opsežno, što se događalo u bolnicama u Oldenburgu i Delmenhorstu. Bit će ekshumirani brojni mrtvi za koje se sumnja da bi uzrok smrti moglo biti djelovanje Nielsa H. Prvih osam ekshumacija planirano je za ožujak, a moguće je da će biti ekshumirano više od 100 pokojnika. Nakon toga će stručnjaci za sudsku medicinu na posmrtnim ostacima ispitivati tragove jednog lijeka za srce.

Izvinjenje državnog odvjetništva

Pod sve većim pritiskom je i državno odvjetništvo u Oldenburgu. Tek nedavno (23.2. 2015.) zamjenik tamošnjega glavnog državnog odvjetnika Thomas Sander ispričao se obiteljima pokojnika zbog "propusta i dužine trajanja" istrage, "koji se nisu smjeli dogoditi". Zbog toga se protiv dvojice bivših državnih odvjetnika vodi istraga. Sander sad obećava "sveobuhvatnu istragu nedjela gospodina H.".

No, upitno je hoće li cijela serija ubojstava ikad biti potpuno razjašnjena. Za vrijeme rada Nielsa H. u bolnicama bilo je 411 smrtnih slučajeva, od toga 321 za vrijeme njegove smjene ili neposredno nakon toga. Od toga je 191 pokojnik pokopan u zemlju, ostali su spaljeni. Kod njih nije moguće istraživati uzrok smrti. Za koliko ubojstava pacijenata je odgovoran Niels H. zacijelo zna samo on.