Nejasne misli i jasne kritike

Organizacija za ljudska prava Amnesti internešnal ponovo je ove sedmice kritikovala vladu Ekvadora zbog hapšenja osnivača platforme Vikiliks Džulijana Asanža. Amnesti prenosi da je još uvijek nejasno na osnovu kakve formalne procedure je britanskoj policiji dozvoljeno da uđe u ekvadorski konzulat i tamo uhapsi Asanža.

On je tamo prethodno proveo sedam godina pod zaštitom bivše vlade Ekvadora Rafaela Koree da bi nakon stupanja na funkciju novog predsjednika Lenjina Morena (2017) ta zaštita postepeno dokidana i na kraju Asanž bio predat britanskim vlastima u aprilu ove godine.

Asanž se nalazi u londonskom zatvoru Belmarš. Prema izjavama njegovih roditelja, on je u gotovo potpunoj izolaciji.

Prema pisanju britanskih medija, Asanž je zatražio od britanskih vlasti da ne daju australijskom konzulatu u Londonu nikakve informacije o njemu. Taj konzulat je navodno do sada četiri puta kontaktirao Asanža nudeći mu pomoć. No, na njihove dopise nije odgovarano.

Australijska vlada nije protestovala zbog hapšenja Asanža i ne zalaže se za njegovo oslobađanje. Konzularna pomoć mu je, kako je ove nedjelje objasnila ministarka spoljnih poslova u Kanberi Mariz Pejn, nuđena po formalnom automatizmu.

Što se tiče Asanža kao australijskog građanina, ona je izjavila samo da „treba imati u vidu da Australija ne bi prihvatila miješanja u svoje pravne postupke pa ni mi nismo u stanju da se miješamo u pravne postupke drugih zemalja“.

Mediji slabo prate događaje oko Asanža

Asanž se u ponedjeljak pojavio pred londonskim sudom koji je prethodno odbio njegov zahtjev da se termin odloži. On je pred sudom rekao da zbog uslova u kojima se nalazi u zatvoru ne može „jasno da misli“.  

Prema izjavama prisutnih, Asanž je u sudnici govorio nerazumljivo, zapinjući i mucajući i pri odgovorima na jednostavna pitanja, na primjer, kada je od njega zatraženo da potvrdi kako se zove i kada je rođen.

Sutkinja Vanesa Barejtser je prethodno Asanžu i njegovim braniocima dala dva mjeseca da pripreme odbranu. Ona je odbila i zahtjev odbrane da preispita ispravnost zahtjeva SAD za izručenje Asanža.

SAD traže izručenje Džulijana Asanža kako bi ga kaznile zbog objavljivanja stotina hiljada tajnih vladinih dokumenata iz kojih se vidi da su vojnici te zemlje počinili ratne zločine u Avganistanu i Iraku. U SAD mu prijeti 18 optužnica, među njima i za zavjeru, prodor u vladine računare i povredu zakona o špijunaži.

Asanž je u sudu izjavio, između ostalog, da nije dobro razumio proceduru i podsjetio da se supersila SAD deset godina pripremala za proces protiv njega, dok njemu nije pružena mogućnost da se adekvatno pripremi za odbranu. „To nije fer“, rekao je on i dodao: „Ne mogu da se bavim istraživanjem, nemam pristup mojim dokumentima, to je u zatvoru vrlo teško.“

Apeli organizacija za ljudska prava

Organizacije za ljudska prava poput Amnesti internešnal i za slobodu štampe poput Reportera bez granica smatraju da su hapšenje Asanža i suđenje koje mu predstoji napad na slobodu štampe i izražavanja.

One generalno smatraju da je Asanž pomogao da javnost sazna za ratne zločine države koja vojno interveniše na drugim kontinentima pozivajući se na vrijednosti demokratije.

Zamjenik direktora organizacije Amnesti internešnal za Evropu Masimo Morati izrazio se protiv izručivanja Asanža u SAD rekavši da bi „Velika Britanija morala da se pridržava svojih obaveza prema međunarodnim dogovorima o ljudskim pravima, a oni zabranjuju izručenje osoba u zemlju u kojoj bi one bile izložene teškim povredama ljudskih prava“.

Nastavak postupka protiv Asanža pred londonskim sudom predviđen je za 19. decembar. Odluka o eventualnom izručenju bi mogla da bude donijeta u februaru iduće godine.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android