Neizvjesna budućnost visokog obrazovanja u BiH

"Na mladima svijet ostaje". "Obrazovni i stručni mladi ključ su za napredak". Takve i slične poruke često se mogu čuti kada se govori o obrazovanju i mladima. Ali, izgleda da su riječi jedno, a 'praksa' drugo.

Studiranje bez pomoći države, ali ipak perspektiva

Mag. Gabrijela Primorac nakon pet godina studiranja upisala je doktorski studij na Sveučilištu Hercegovina jer je ono, kako kaže, jedino u regiji imalo studij koji je željela, društvene znanosti.

"Nakon pet godina studija upisala sam i doktorski studij. Pri tom, nikada nisam koristila nikakve pogodnosti i subvencije. Znam da su postojali natječaji za stipendije i potpore studentima, ali su uglavnom ograničeni na studente s državnih fakulteta. I još uvijek je tako", kaže za Deutsche Welle ova mlada djevojka koja mukotrpno stječe titulu 'doktorice'.

Ona u svojoj domovini, BiH, vidi svoju budućnost. "Puno je mogućnosti, ali isto tako očekujem da će se procesi normalizacije, u svakom pogledu, ubrzati, a to će onda otvoriti perspektivu onima koji su ambiciozni da pokažu kvalitetu i posvećenost", zaključila je Gabrijela Primorac.

Međutim, ona je jedna od manje od 83.000 studenata u BiH, čiji se broj drastično smanjuje iz godine u godinu dok se, iz javnih sredstava izdvaja sve više novca za visoko obrazovanje. Gdje je tu logika?

Dok Hrvatska i Srbija bilježe porast, u BiH dramatičan pad broja studenata

Ovo pitanje nametalo se na znanstvenom skupu u Mostaru kojeg je organiziralo Sveučilište Hercegovina i Asocijacija rektora privatnih sveučilišta/univerziteta u BiH. Zaključci istraživanja su alarmantni. 

Prema podatcima koji su izneseni, a koje DW ima na uvid, u BiH danas studira nešto manje od 83.000 studenata, oko 72% na javnim i 27% na privatnim visokoobrazovnim ustanovama, a ukupan broj studenata u posljednjih desetak godina smanjio se za 28,4% - od oko 115.000 studenata u 2010/11. akademskoj godini, broj studenata je spao na 82.744 u 2020/21.

U susjednoj Hrvatskoj broj studenata je u posljednjih 10 godina porastao sa oko 148.000 u 2010/11. akademskoj godini na više od 155.000 u 2020/21., dok se u susjendoj Srbiji s 228.000 u 2010/11. broj studenata povećao na oko 242.000.

Drugim riječima, u posljednjih 10 godina, u Hrvatskoj porast studenata za 4,7%, u Srbiji porast za 6,1%, a u BiH pad za čitavih 28,4%. Ovaj dramatičan broj pada broja studenata najznačajniji je u posljednje četiri statistički promatrane godine, od 2017/18. do 2020/21. – pad od čak 17,4% u samo četiri akademske godine.

U BiH prvu godinu studija u 2020/21. godini upisalo je 19.280 studenta, dok je 2017/18. godine taj broj iznosio 24.876 - za samo tri godine, broj novoupisanih studenata se smanjio se za oko 5.600 studenata, odnosno za 22,5%.

Manje studenata, više 'odljeva mozgova'

Nisu optimistične ni međunarodne statistike za BiH koje pokazuju da je upis svršenih srednjoškolaca na visoka učilišta naglo opao u posljednjih nekoliko godina – u 2016. taj postotak je iznosio 50.78%, a u 2020.  tek 37.92%, samo nešto više od trećine srednjoškolaca je upisalo studij. Usporedbe radi, u Hrvatskoj i Srbiji postotak srednjoškolaca koji upisuju fakultete, akademije i visoke škole iznosi oko 68%, a u Sloveniji čak oko 78%.

Na svjetskoj razini, u posljednjih deset godina došlo je do značajnog porasta, više od 50%, u odnosu na broj kandidata koji upisuju studije, s 29% svjetskog prosjeka u 2010. na oko 40% u 2020. Koliko su brojke alarmantne pokazuje i podatak da je u 2020. godini BiH brojila oko 38% svršenih srednjoškolaca, a prosjek EU je 73%. 

Ovo se događa u vrijeme naglog porasta "odljeva mozgova" iz BiH, posebice od 2016. godine. Na ljestvici tzv. Human flight and brain drain index, od 0, što predstavlja nisku razinu „odljeva mozgova“, do 10, što predstavlja visoku, skočio je s 5.2 u 2016. na 6.5 indeksnih bodova u 2021. godini. Primjerice, odljev mozgova u Sloveniji na razini je 3.1 indeksnih bodova.

Više novca za visoko obrazovanje

No, ono što je zbunjujuće je podatak da se, u isto vrijeme, iz javnih sredstava u BiH, za visoko obrazovanje na javnim učilištima izdvaja sve više novca, privatnim su skoro potpuno uskraćena bilo kakva sredstva, a studentima na privatnim fakultetima stipendiranja itd.

U odnosu na 2016. godinu, kad su izdaci za visoko obrazovanje iznosili oko 294 milijuna KM, u 2019. godini taj iznos porastao je na oko 334 milijuna KM, za oko 40 milijuna ili 13,6% više novaca, dok broj studenata rapidno opada. Međutim, zaključak je da u isto vrijeme nije transparentno, ni vidljivo, gdje se i za što točno troši javni novac u sektoru visokog obrazovanja.

„Vlast vrlo predano radi da što više ljudi ode izvan BiH"

Analiza, izmjena i dopuna Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH, ali i revizija dosadašnjih prioriteta, samo su neke od zadanih preporuka Asocijacije rektora privatnih sveučilišta u BiH, Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliete, Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja, županijskih ministarstava obrazovanja iz FBiH i Republike Srpske.

Mr.sc. Marko-Antonio Brkić, generalni tajnik Asocijacije privatnih sveučilišta/univerziteta u BiH za DW kaže kako je sve manje studenata problem koji opterećuje sve države u regiji, ali da je BiH poseban slučaj i to, kako je naglasio, u svjetskim razmjerima.

"Bojim se da mi u BiH nećemo ni imati budućnost visokog obrazovanja. Onda se nerijetko dogodi da ti kadrovi služe razvijenim društvima, jer im nije omogućeno da svoja znanja i kompetencije mogu ostvarivati u BiH, osigurati sebi egzistenciju i činiti društvo boljim i stabilnijim. Bojim se da trenutni model financiranja visokog obrazovanja u BiH ne može dugoročno opstati. Nešto se žurno mora mijenjati", kaže Brkić.

On je vrlo kritičan kad je u pitanju "zasluga" politike po ovom pitanju.

"Nažalost, vlast na svim razinama vrlo ozbiljno i predano radi na tome da što više ljudi ode i svoju sreću potraži izvan BiH. Sustav je okrenut potpuno naopako, a studenti i privatna sveučilišta su u čistoj diskriminaciji", s dozom cinizma komentira ovaj profesor. Čini se da je jedino izvjesna – neizvjesnost. 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu