Nefertiti u najboljim godinama

U proljeće ove godine njemačka publika je sa oduševljenjem obilježila obnavljanje muzeja, mada je u to vrijeme on bio prazan. Rekonstrukciju za vrijeme Drugog svjetskog rata porušenog muzeja prije 12 godina je počeo britanski arhitekta David Chipperfield. Obnova je koštala oko 233 miliona eura. Među danas tamo postavljenim eksponatima, koji će biti magnet za publiku, iznova će se nakon gotovo 70 godina naći i čuvena bista Nefertiti iz starog Egipta.

Duga Odieseja je završena

Putevi u Novom muzeju vode gore, tamo gdje je dnevna svijetlost. A tamo, u jednom ugaonom prostoru nalazi se rezidencija sada „najljepše Berlinčanke, koja potiče iz Egipta". To je kraljica Nefertiti. Smještena je u samom centru, direktno ispod dnevnog svjetla, savršeno osvjetljena tako da se na njenom licu mogu osjetiti tragovi jedne žene u najboljim godinama. Svoj prostor ta ljepotica dijeli samo sa bronzanom bistom jevrejskog mecene Jamesa Simona, koji je Nefertiti 1920. poklonio muzeju.

Friederike Seyfried, nova direktorica egipatskih eksponata, najprije je razmišljala o tome da li će plavo-zelena kruna prikladno odgovarati kraljici s obzirom na raznolike boje na njenom licu. No, sada je sasvim iznenađena i oduševljenja: „Mi smo 4. oktobra ujutro ovdje prebacili Nefertiti. Ona je sada tu konačno našla svoju stalnu postavku i to je najsretnije rješenje. Ona fantastično odgovara tom prostoru i smatram da je jedna duga Odiseja time završena.“

Priamovo blago

To važi i za ostale eksponate koji su sada vraćeni njihovoj matičnoj kući na Otoku muzeja. Vrhunac postavke svakako je i blago trojanskog kralja Priama. Jedan dio blaga od zlata se kao ratni plijen već duže vremena nalazi u Puškinovom muzeju u Moskvi. No, postoji i srebreno Priamovo blago, koje je 1970. vraćeno bivšem DDR-u. Direktor dijela muzeja za praistorijsko doba i raniju istoriju Matthias Wernhoff kaže: „Prijamovo blago je rasparčano, neki bitni dijelovi su ovdje, prije svega velika srebrena posuda, teška oko jedan kilogram. U njoj je bilo skriveno zlato.“

Postoje dva dvorišta muzeja: egipatsko i grčko. U prvom su smješteni upečatljivi sarkofazi, a u drugom skulptura Boga Zeusa. Predsjednik Fondacije pruskog kulturnog blaga Hermann Parzinger, koji je i sam arheolog, kaže da je gledajući eksponate muzeja - nakon prvog utiska – optimista: „To je je veličanstveno! Ovo je galerija koju sačinjavaju pojedinačni blokovi i kompleksi ovdje na otoku, ali tu su i eksponati iz njemačkih državnih muzeja, koji sada koriste taj izložbeni prostor.“

Autori: Sigrid Hoff / Senad Tanović

Odg. urednik: Zoran Arbutina