Nastavak dijaloga – potrebni su redovni susreti
10. juli 2020
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je još u srijedu poslijepodne, obraćajući se građanima Srbije, znao ko će biti kriv ako ne pripremljen ode u Francusku: „Putovaću ujutro u Pariz umjesto večeras. Biću manje odmoran za razgovore s Makronom", poručio je Vučić demonstranima koji mu nisu dali da spava noć uoči odlaska francuskom predsjedniku.
Susret sa Emanuelom Makronom, dva dana nakon što se predsjednik Francuske susreo i sa kosovskim premijerom Avdulahom Hotijem, služi kao priprema za dva centralna događaja ove sedmice: video-konferenciji Merkel-Makron-Vučić-Hoti u petak i najavljenom sastanku uživo predsjednika Srbije i premijera Kosova tokom vikenda u Briselu, uz posredovanje predstavnika EU Miroslava Lajčaka. Sve to bi se moglo podvesti pod njemačko-francusku, odnosno EU-inicijativu za ponovno pokretanje pregovora o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.
Zapadni Balkan (ni)je prioritet
Pa kakvo je stanje sada, nakon više od godinu dana prekida dijaloga? Akteri su na svim stranama, osim na albanskoj – isti. Vučić u pregovore ulazi još jači kad je parlamentarna podrška kod kuće u pitanju (ako ne računamo demonstracije), a Angeli Merkel, Emanuelu Makronu i Evropskoj uniji je hitno potreban nekakav uspjeh u regionu kako bi pokazali da, uprkos svim kovid-problemima nisu zaboravili taj dio Starog kontinenta. To se, inače, od zagrebačkog samita početkom maja neprestano ponavljalo.
Zbog pandemije korona-virusa i prioriteti njemačkog predsjedavanja Savjetom EU u potpunosti su se promijenili. Sasvim je izvjesno da će Balkan tu da igra sporednu ulogu. I tu ne mijenja ništa ni izjava njemačkog ministra spoljnih poslova Haika Masa koji je, prilikom nedavne posjete specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka Berlinu, rekao da taj region „ostaje prioritet".
Oteti uzde Vašingtonu
Ono na šta Evropska unija ne gleda blagonaklono jesu pokušaji Vašingona da se, ne baš suptilnim metodama, ubaci u taj proces. Brisel je shvatio da pod hitno nešto mora da uradi kako bi Bijeloj kući oteo uzde iz ruku. Američka inicijativa u okviru koje je trebalo da se Vučić i Tači krajem juna sastanu u Vašingtonu, propala je zbog podizanja optužnice protiv predsjednika Kosova u Hagu. Evropskoj uniji je to došlo kao naručeno.
Specijalni izaslanik Bijele kuće za pregovore Beograda i Prištine Ričard Grenel pozdravio je na Tviteru evropsku inicijativu za nastavak pregovora. On je poručio – unaprijed prisvajajući za SAD dio zasluga u slučaju eventualnog uspjeha – da su Sjedinjene Države naporno radile na naglašavanju ekonomske normalizacije između dvije strane, jer kako je naveo, „vjeruje da je to prvi, presudan korak u dugom političkom sporu".
„Poteškoće i dugoročna politička pitanja lakše će se rješavati kada se postigne napredak u ekonomskim pitanjima", poručio je Grenell na Tviteru i dodao da se nada da će biti riješeno i pitanje liberalizacije viznog režima za građane Kosova.
Srbija i Kosovo je stvar EU, a ne SAD
Evropska unija je uvijek pomalo sumnjičavo gledala na vašingtonsku inicijativu koja je zvanično prije svega imala ekonomsku dimenziju. Peter Bejer, poslanik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Angele Merkel, bivši izvjestilac za odnose Srbije i Kosova u spoljnopolitičkom odboru Bundestaga, a trenutno koordinator transatlantskih odnosa u Ministarstvu spoljnih poslova, ne krije svoju skepsu onim što je do sada pokrenuo Grenel.
„Ja pozdravljam ulogu naših američkih prijatelja kada se radi o ekonomskim odnosima Srbije i Kosova. Ali, kao države koje su u Evropi i streme članstvu u Evropskoj uniji, jasno je da je EU vodeća kada je u pitanju praćenje političkih procesa generalno, a posebno dijaloga između Srbije i Kosova", rekao je Bejer za DW.
Još na konferenciji Aspen-Instituta u aprilu, na kojoj je učestvovao i Bejer, moglo se čuti sljedeće: „Svaka čast sporazumima o avionskom i željezničkom saobraćaju, ali to ne može da zamijeni politički dijalog i stabilnost". Bejer naglašava da „samo EU može da omogući liberalizaciju viznog sistema" – komentarišući tako Grenelovo miješanje u viznu politiku Unije.
EU bi sada možda mogla malo i da odahne, jer hiperaktivni Grenel će sljedećih mjeseci imati pune ruke posla oko predizborne kampanje koja ima za cilj da se njegov mentor Donald Tramp održi na vlasti. U američkoj predizbornoj kampanji odnosi Beograda i Prištine nisu pretjerano zanimljivi.
Razmjena teritorija – za Berlin apsolutno nedopustivo
Jedno od najvažnijih pitanja, koje se već godina provlači kroz pregovarački proces Beograda i Prištine, jeste i famozno rješenje koje podrazumijeva razmjenu teritorija. Na pitanje DW da li su Francuska i Njemačka (ova druga spada među najžešće kritičare takvog rješenja) zaista jedinstvene po tom pitanju, Bejer indirektno odgovara kako su Berlin i Pariz „u procesu trajnog i vrlo prisnog dogovaranje oko svih pitanja koja se tiču budućeg razvoja Zapadnog Balkana".
Sve njemačke parlamentarne stranke sa izuzetkom desno-nacionalističke Alternative za Njemačku (AfD) žestoko odbacuju ideju o razmjeni teritorija. Analena Berbok, predsjednica stranke Zeleni, prije nekoliko dana je, tokom jedne konferencije o Srebrenici, ponovo oštro napala koncept prekrajanja granica po etničkom principu. „Mi znamo da mijenjanje granica na etničkoj bazi, o čemu se trenutno raspravlja između Srbije i Kosova, nije rješenje. Naprotiv, ono je veoma opasno, pogotovo za tako krhku državu kao što je Bosna i Hercegovina", naglasila je Berbok
Demohrišćanin Bejer je sa svoje strane izrazio nadu da će nastavak dijaloga dovesti do smanjenja napetosti između susjeda i da će u tome EU biti od pomoći. Ali za njega je isto tako važno da se održi kontinuitet. „Ono što nam je potrebno jesu redovni susreti. Ne smijemo sebi više da dozvolimo nove prekide", rekao je Bejer. Političar CDU je zato apelovao na obje strane da se uzdrže od međusobnih provokacija, pa i preko medija.