Nakon izbora: „Mostar nije Bosna“
24. decembar 2020Preliminarni i nepotpuni rezultati izbora u Mostaru pokazuju da će značajnije, promjene još pričekati. Izbori su donijeli nove međusobne optužbe između nacionalnih, hrvatskih i bošnjačkih stranaka, glasački listići ponovno su se brojali na skoro trećini glasačkih mjesta, a kao nikada do sada, množe se moguće projekcije većine u budućem Gradskom vijeću Mostara.
No, tu je i kaznena prijava od Hrvatskog narodnog sabora (HNS) koji okuplja najnačajnije hrvatske stranke prema tužiteljstvu u toj županiji. Tvrde da se u Mostaru dogodila izborna manipulacija i krađa, a traže i ostavke u Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP), pa čak i ponavljanje izbora.
"Postojo osnovana sumnja da su se pojedini birači, većinom bošnjačke nacionalnosti, prijavili fiktivno na nove adrese stanovanja da bi sudjelovali na točno određenim biračkim mjestima, a sve zbog promjene strukture glasača na biračkom mjestu i u konačnici zbog utjecaja na rezultate izbora", stoji u njihovoj kaznenoj prijavi nakon koje je tužiteljstvo formiralo predmet i naložilo istragu.
O ovome je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović čak pisao u pismu europskim dužnosnicima, a iz istog razloga hitno je posjetio i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Zagrebu tražeći i dobivši njegovu potporu.
Međutim, dr. Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava smatra da su, kako kaže, tehnički propusti mogući tijekom održavanja svih izbora, pa i u onima u Mostaru, ali...
"Rješavanje prijava o fiktivnom prebivalištu nisu u nadležnosti SIP-a nego MUP-a i nadam se da će ti navodi biti istraženi, ali izbori u Mostaru nisu ništa drukčiji nego što su to bili izbori u BiH. Ipak, kako bi se uklonile sve moguće nepravilnosti, potrebno je da sve sumnje budu dokazane ili uklonjene", zaključuje ovaj profesor. No, javnost čeka rezultate israge – jesu li posrijedi tehnički problemi ili izborna manipulacija kako to tvrdi HDZ.
"Mostarcima izbori nisu ni trebali"
Međutim, dok se još ni ne nazire dan kada će budući vijećnici zasjesti u stolice u mostarskoj vijećnici, za mnoge je situacija jasna - Mostar je ostao snažno uporište dvije jake nacionalne stranke. Analitičari nisu optimistični i samo potvrđuju tezu da je Mostar BiH u malom.
"Mostarci su na izborima nagradili SDA i HDZ BiH, stranke koje su im uskratile biračko pravo u prethodnih 12 godina. One su u tom periodu suvereno vladale gradom bez izbornog legitimiteta i gradskog vijeća. U Mostaru se gomilao otpad, kako u bukvalnom smislu tako i u prenesenom. Gradske vlasti su nesposobnošću i nemarom dozvolili čak i da kanalizacija zagađuje Neretvu, jedan od simbola grada. Mostarci su, i nakon svega, grad u sljedeće četiri godine, povjerili istima koji ga već duže od desetljeća uništavaju. Zbog toga se mogu čuti komentari da Mostarci izbore nisu ni trebali jer su legitimitet dali svojim tlačiteljima koji se kriju iza uloge zaštitnika svojih naroda", komentira Ivana Marić za DW, politička analitičarka iz Sarajeva.
Ona podsjeća i na promjene koju su donijeli lokalni izbori u Sarajevu i Banja Luci, gdje su značajan poraz doživjeli SDA i SNSD te da se to očekivalo i u Mostaru. "Mostarci su izabrali vlast kakvu žele i ljude koje žele da ih vode. Također, samo održavanje izbora ne znači da će Mostar uskoro dobiti novog gradonačelnika. Nakon izbora 2008., Gradskom vijeću je trebalo duže od godinu dana da izabere Ljubu Bešlića za gradonačelnika i to su uspjeli tek u trećem krugu i nakon intervencije OHR-a. Ovaj put odnos političkih snaga u Vijeću nije ništa jednostavniji. Mnoge su kombinacije moguće u prikupljanju proste većine", zaključuje Marić.
Ipak, da nije sve ni tako 'crno', ona podsjeća i na značajnu ulogu oporbe. "Ono što je pozitivno u svemu je što je oporba, Hrvatska republikanska stranka (HRS) BH-blok (koalicija SDP-Naša stranka) dobila značajan broj mjesta u gradsom vijeću i sigurno je da neće stajati sa strane i nijemo promatrati daljnje razaranje prelijepog grada", uvjerena je ona.
Opet neizvjesnost za Mostar
Neizvjesnost je prva riječ Faruka Kajtaza, novinara i političkog analitičara iz Mostara kada je riječ o budućim političkim relacijama. On očekuje vrlo neizvjesnu političku borbu u novom sazivu Gradskog vijeća Mostara.
"Prije svega, jer gradski Statut favorizira šire modele političke i etničke suradanje zbog mehanizama minimalne i maksimalne nacionalne zastupljenosti, ali i potrebe dobivanja dvotrećinske većine po cijelom nizu važnih pitanja. Statut favorizira političku suradnju po svim osnovama, ali toga nema u stvarnosti već duže vrijeme i to će biti veliki problem. Posebno u odnosima HDZ BiH i SDA, koji su već duže vrijeme, blago rečeno, zategnuti", kaže Kajtaz za DW.
Svoj stav potkrjepljuje i činjenicom da već dvije godine nisu provedeni rezultati izbora u Vladi FBiH kao i Vladi HNŽ-a gdje ove dvije stranke dominiraju.
"Kako ona možemo očekivati da će u Mostaru stvari ići glatko? Problema neće biti samo u odnosima ove dvije stranke, jer određene nesuglasice očekujem i u okviru različitih „nacionalnih blokova“ stranaka i koalicija. Izbori su prošli i sada se zauzimaju pozicije. Svi bi željeli uzeti više vlasti, nego što im realno pripada i pravi pregovori tek trebaju početi", ocjenjuje on.
Da će Mostarci još čekati na novu vlast, Kajtaz podsjeća i na različito tumačenje dogovora i sporazuma o Mostaru i Izbornom zakonu i od HDZ-a i od SDA.
"HDZ će sigurno na tome inzistirati, a SDA će vjerojatno nastaviti taktizirati, jer u sporazumu ima načelnih obveza, ali ne i jasno definiranih koraka kako do izmjena Izbornog zakona treba doći. U svakom slučaju bit će očekivano teško, te bojim se da neće ići bez aktivnije uloge diplomatskog faktora. Mostar je dio puno šire 'geopolitičke slagalice' i to bi možda moglo pomoći da se stvari konačno pomaknu iz političkog blata", zaključuje Kajtaz.
"Nikad gol, uvijek stativa"
Ovim stihom iz pjesme glazbenika Dine Merlina humoristično je opisao izbore u Mostaru Dalibor Milas, bivši franjevac u Mostaru, aktivist i društveni analitičar na radu i usavršavanju u Grazu.
"Pored konkretnih problema i otvorenih praktičnih pitanja, narod je, po ne znamo koji put, nasjeo na izbezumljenu nacionalnu romantiku ("Preglasat će nas!") i tupavi populizam ("Otvorit ćemo nova radna mjesta."). Jer, kako drukčije protumačiti činjenicu da su upravo generatori problema odabrani rješavati probleme koje su sami stvorili? Čini se da je uvijek bilo do naroda. Nije ni do gljiva ni do političara. Prag tolerancije većine mojih dragih sugrađana i sugrađanki je toliko visok da se sad veći nalazi negdje oko Marsa. I ne vjerujem da će se išta promijeniti sve dok ne povjerujemo u moralne vrijednosti i u svijet ideja", sa primjetnom dozom razočaranosti komentirao je on izbore u svom gradu. Poručio je na kraju da "Mostar nije Bosna".