Hrvati slijede Srbe

"Zapravo bi 25. novembar trebao biti državni praznik BiH. Ipak praznik se slavi samo još u dijelovima BiH kojima dominiraju Bošnjaci. Nakon što su srpski nacionalisti predvođeni Miloradom Dodikom u Republici Srpskoj državnim praznikom proglasili dan osnivanja tog entiteta - 09. januar 1992. godine – bosanski Hrvati to žele slijediti. 18. novembra 1991. godine su nacionalistički ekstremisti u uglavnom Hrvatima naseljenoj zapadnoj Hercegovini pod vodstvom Mate Bobana proglasili „Herceg-Bosnu". Prethodnih sedmica su njegovi nasljednici u Hrvatskoj demokratskoj zajednici svuda u zapadnom dijelu Mostara izvjesili zastave te paradržave.

Ovom akcijom su hrvatski ekstremisti, koje podržava većinsko katoličko stanovništvo u zapadnoj Hercegovini, podcrtali da se žele čvrsto držati politike svog starog rukovodstva. Oni teže, kao tokom rata (1992. – 1995.) podjeli zemlje na etno-nacionalnim osnovama. Već godinama hrvatski vodeći političari traže osnivanje trećeg entiteta. Sada se otvoreno izjašnjavaju za „Herceg-Bosnu", piše Tageszeitung. Ovaj list piše da su se „predsjednici Hrvatske i Srbije, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, sastali još prije rata, u martu 1991. godine, kako bi podijelili BiH između sebe i nehrvatsko, odnosno nesrpsko stanovništvo protjerali s područja koje su oni kontrolirali".

„Drugačije rečeno: Iako su obojica kasnije u Hrvatskoj vodili rat jedan protiv drugog, istodobno su surađivali u ratu u BiH – kasnije tokom 1993. i 1994. i vojno." List zaključuje: „21 godinu od okončanja rata u BiH osnovne konstelacije se nisu promijenile. Time što hrvatski ekstremisti žele obnoviti „Herceg-Bosnu" oni obnavljaju i ratnu koaliciju sa srpskim nacionalistima u zemlji. Njihov „jaki čovjek" Dragan Čović se u posljednje vrijeme često sastajao sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom", piše Erich Rathfelder u Tageszeitungu.

Strah od novog izbjegličkog vala

N24 piše o tome da raste strah od novog priliva izbjeglica. „Europski parlament je predložio zamrzavanje pristupnih pregovora sa Turskom. Predsjednik Redžep Taib Erdogan želi izbjeglice upotrijebiti kao džokera. Zbog svega se širi strah i na Balkanskoj ruti.

„U napuštenom carinskom skladištu iza centralnog dijela glavne željezničke stanice u Beogradu vlada haotično stanje. Procjenjuje se da samo ovdje živi oko 500, a možda i više, izbjeglica i to u katastrofalnim higijenskim uvjetima", piše N24.

Portal dalje navodi: „Beograd je prošle godine bio ključna tačka na tzv. Balkanskoj ruti koju je koristilo više od milion migranata na njihovom putu ka Zapadnoj Europi. U martu je ova ruta zatvorena prije svega između Grčke i Makedonije. Ipak oko 7000 izbjeglica je uspjelo doći u Srbiju. No dok su prošle godine uglavnom dolazile sirijske ratne izbjeglice, danas su to skoro bez iznimke mladići iz Pakistana i Afganistana starosti oko 20 godina. Nekoliko stotina kilometara južno od Beograda u Bugarskoj u velikom prijemnom centru Hrmanil nedaleko od granice sa Turskom se nalazi oko 3000 migranata. Prošle sedmice je tamo došlo do sukoba u kojima je bilo i povrijeđenih.

U susjednoj Grčkoj oko 60 000 izbjeglica iz Turske ne može ni naprijed ni natrag. Na otocima Lezbos i Hios neprestano dolazi do sukoba sa lokalnim stanovnicima koji strahuju za ugled otoka. Ipak sve to bi moglo biti samo predznak o tome šta bi se moglo dogoditi ukoliko Ankara odustane od Sporazuma o izbjeglicama sa EU i otvori granice za oko tri miliona izbjeglica koliko sada živi u Turskoj. „Prijeti nam cunami od tri miliona migranata", napisao je srbijanski list „Novosti" preko vikenda. Novi val izbjeglica bi balkanske zemlje mogao staviti pred sasvim nove izazove", ocjenjuje N24.