Moldavija na prekretnici: Ka EU ili Rusiji?

Ustavni sud je početkom godine otvorio put za direktne izbore za predsjednika Moldavije. Dosadašnji izbor predsjednika, o kojem je tropetinskom većinom odlučivao parlament, proglašen je neustavnim. To je, kako se čini, jedina novina na predsjedničkim izborima 30. oktobra. Od proglašenja nezavisnosti ove bivše sovjetske republike uvijek iznova se postavlja pitanje: Quo vadis, Moldavijo? - Kuda ideš Moldavijo? U pravcu Moskve ili u pravcu evropskih integracija?

"Igre za moć i vlast"

Proruski orjentisani vođa socijalista Igor Dodon vodi, pokazuju istraživanja javnog mnijenja. Politički tabor proevropski orjentisanih partija je posvađan i razjedinjen. Tek nekoliko dana pred izbore se mogao usaglasiti na zajedničku kandidatkinju Maju Sandu, raniju ministricu obrazovanja, koja je bila predvodnica u borbi protiv korupcije i prevelike moći i prevlasti oligarha.

Još u ljeto 2015, kada je na desetine hiljada Moldavaca izašlo na ulice demonstrirajući protiv korumpiranih elita, Sandu se sa jasnom porukom obratila demonstrantima. Moldavska politička scena, rekla je ona, je "arena u kojoj se vode borbe za vlast različitih osoba, koji po želji raspolažu resursima u zemlji". Samo civilno društvo takvo stanje ne može okončatii napraviti zemlju podesnom za budućnost.

Ove nedjelje će Moldavci odlučivati o tome, kome da poklone povjerenje. Maji Sandu, kao zagovaračici proevropskih reformi, nije lako. Pod plaštom evropskog kursa su tzv. proevropske vlade dovele privredu do teške finansijske i ekonomske krize. Uprkos Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju  sa EU, Moldavija se nalazi pred kolapsom. Sporni biznismen i političar Vlad Plahotniuc važi kao čovjek koji vuče konce. Mnogi Moldavci, prije svega mladi ljudi, imaju povjerenja u Maju Sandu, da bi mogla izvući zemlju iz zagrljala oligarha, koje je dave.

Odvraćanje od Evrope?

Šef opozicionih socijalista Igor Dodon vidi potvrdu u svojoj politici. Pogrešno upravljanje i korupciju je EU - iz geopolitičkih razloga - ćutke uzela k znanju. On to stalno ponavlja gotovo kao molitvu. U mnogim intervjuima za ruske medije on je rekao da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU bio velika greška. On bi, kako kaže, kao predsjednik raskinuo taj sporazum i vezao svoju zemlju za Rusiju. Njegov drugi cilj je federalizacija Moldavije, uključujući i separatističku Republiku Transnistriju. Ova otcijepljena regija "de jure" još pripada Moldaviji, ali je od 1992 "de facto" otcijepljena od nje i podnijela je molbu za pripajanje Rusiji. U međuvremenu, jedna trećina stanovništva u Transnistriji priželjkuje ponovno pripajanje Moldaviji. Federalizacijom Republike Moldavije bi snu "unionista" u Kišinjevu (glavni grad Moldavije) i Bukureštu o mogućem ujedinjenju Moldavije i Rumunije konačno došao kraj.

Treća tačka njegovog programa je neutralnost Republike Moldavije. Dodon odbacuje bilo kakvu saradnju svoje zemlje sa NATO-om. Više puta je kritikovao zajedničke vojne manevre moldavske armije i Zapadne vojne alijanse, rekavši da bi volio da u osnovi promijeni sigurnosnu strategiju svoje zemlje: "Na teritoriji naše zemlje nećemo više trpiti ni trupe NATO-a, ni vojnike iz drugih zemalja."  Da pri tome nije pomenuo prisustvo ruskih trupa u Transnistriji nikoga ne čudi.

Nejasne ankete

Prema najnovijim istraživanjima javnog mnijenja Igor Dodon - sa 27 posto glasova birača - stoji na vrhu ljestvice kandidata za predsjednika. Slijedi Maja Sandu sa tek 10 posto galsova birača. Ovaj rezultat međutim zavarava, jer su ankete vođene prije odluke proevropskih partija da u izbornu utrku pošalju zajedničkog kandidata. Ako se obuhvate svi glasači proevropskog političkog tabora, onda bi Maja Sandu mogla imati preko 20 posto glasova. Da li će to biti tako, pokazaće izborna nedjelja.

I dalje je upitno, da li će jedan od dva kandidata u prvom krugu izbora dobiti najmanje 50 posto glasova birača. Ako to ne bude slučaj, o pobjedniku će odlučivati drugi krug izbora 13. novembra.