"Ko želi mir, prvo treba u vojsku"

Feliks Banašak ima 33 godine i već 15 godina je član Saveza 90/Zeleni. Bivši savezni predsjedavajući omladinske organizacije „Zelena omladina”je  od 2021. godine poslanik u njemačkom Bundestagu. Šta ga još povezuje sa osnivačkom generacijom stranke?

- pročitajte još: Zeleni: Stranka koja je srušila sopstvene stavove

Njemačka stranka za zaštitu životne sredine okupila se početkom 1980-ih u jednom sasvim drugom svijetu. U to vrijeme su to bile haotično okupljene ljevičarske grupe, protivnici nuklearne energije i mirovni aktivisti, a danas su Zeleni dio vladajuće koalicije u Njemačkoj, u vremenima digitalizacije i polarizacije u društvu novim nacionalizmom.

Banašak: Osnivači bi mogli da podnesu pritisak

I povrh svega: u vrijeme novog rata u Evropi za koji se dugo mislilo da nije moguć. U intervjuu za DW Banašak se prisjeća onoga što ga još uvijek povezuje sa prvim Zelenima od prije 43 godine: „Ono što možemo da naučimo od njih je kako izdržati društveni pritisak. Nisu željeli da ih svi vole. Uradili su dovoljno da ih svi poštuju".

Najmlađa frakcija u Bundestagu

Ali, svijet je sada potpuno drugačiji, i rijetko se koja druga partija za ove četiri decenije toliko promijenila kao Zeleni. Oni su se u početku mučili sami sa sobom da li uopšte treba da glasaju za put u parlamente stare Savezne Republike Njemačke.

- pročitajte još:Zeleni i Lützerath: izdaja vlastitih principa?

Danas za Zelene glasaju ljudi iz duboke sredine društva. A sastav stranke je mlad, mlađi od većine drugih partija. U Bundestagu je njen poslanički klub sa 118 poslanika daleko najmlađii. 22 parlamentarca su mlađa od 30 godina, njih 28 još nema 40 godina, kao ni Banašak.

„Ako želite mir, prvo vam treba vojska!"

Za njega su centralna pitanja Zelenih danas: Borba protiv klimatskih promjena, human tretman prema izbjeglicama, stalna borba za liberalno društvo, posebno u vremenima digitalizacije.

S druge strane, za makar verbalno striktni pacifizam iz rane faze Zelenih, nema interesa. Banašak kaže: "Ako želite da postignete mir, prvo vam je potrebna vojna sila. Zeleni su takođe podržavali pokrete za slobodu širom svijeta u prošlosti, a koji su definitivno koristili oružje." Ali isporuke oružja? Za Zelene je to dugo bio tabu.

Pristalice Zelenih žele isporuke oružja

Danas se najvažniji predstavnici Zelenih u saveznoj vladi, vicekancelar i ministar ekonomije Robert Habek i ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, žestoko zalažu za snabdijevanje Ukrajine oružjem u borbi protiv ruskog agresora. Oni mogu biti sigurni u podršku svojih poslanika, ali i svojih birača. Kao i političari, oni su se posljednjih godina promijenili iz korijena.

Krajem 2022. godine, anketa instituta za ispitivanje javnog mnjenja YouGov pokazala je da je polovina glasača Zelenih za isporuku njemačkih borbenih tenkova Ukrajini. Više nego u bilo kojoj drugoj partiji. 25 odsto glasača Zelenih bilo je striktno protiv. Skepticizam u pogledu isporuke tenkova, što je u to vrijeme još uvijek bio predmet burne debate u Njemačkoj, bio je preovlađujući među stanovništvom u cjelini: 45 odsto svih ispitanika smatralo je da se sa tenkovima za Ukrajinu ide predaleko.

Kancelar Šolc je tek krajem januara 2023. najavio da će tenkovi tipa Leopard biti isporučeni Ukrajini. Dakle, Zeleni prednjače kada je riječ o ispunjavanju zahtjeva za isporukom oružja koji dolazi iz Ukrajine. Feliks Banašak kaže: „Prvi Zeleni su bili pod jakim uticajem Hladnog rata. Dakle: postojalo je stanje percipiranog mira koje je bilo ugroženo ponovnim naoružavanjem. A sada imamo naoružani svijet i pravi rat, prema kojem se mora adekvatno i postaviti". I to, dodaje Banašak, tako što sada treba stati na stranu Ukrajine.

Banašak: „Čak su i mladi Zeleni buntovni“

Novi akcenti na teme koje su važne za Zelene imaju veze i sa činjenicom da je veliki broj ljudi, posebno mladih, i to uglavnom žena, pristupio stranci od 2017. godine. U to vrijeme, prije oko šest godina, prema internetskom portalu Statista, Zeleni su imali oko 65.000 članova, danas ih je skoro 130.000. Samo u 2019. broj članova Zelenih porastao je za oko 28 odsto.

Feliks Banašak smatra da zna razlog: 2019. klimatski omladinski pokret „Petkom za budućnost“ sa mladom Šveđankom Gretom Tunberg na čelu bio je na vrhuncu svoje svjetske popularnosti. Banašek smatra da se stari buntovnički duh Zelenih lako oživljava kada se mnogi Zeleni osjete povezanim sa pokretom: „Sadašnju generaciju karakteriše i nezadovoljstvo stanjem. Ova nemoć koju mnogi mladi ljudi osjećaju pred klimatskom krizom: Mnogim ljudima tu nedostaje strpljenja za sporo djelovanje."

Tritin: Mladi Zeleni doživljavaju stranku kao priznatu snagu

Jedan od prvih Zelenih bio je Jirgen Tritin koji je bio prvi savezni ministar za životnu sredinu Zelenih od 1998. do 2005. godine. On je i danas član Bundestaga. Ovaj šezdesetosmogodišnjak je u intervjuu za DW rekao o današnjim mladim Zelenima: „Ovo je generacija koja nije odrasla u borbi, takoreći kao autsajderi sistema, već su rođeni u svijetu u kome se Zeleni smatraju priznatom društvenom i političkom snagom. Ali oni takođe sada uče da svijetom ne vlada razum, već interesi."

U tome se vjerovatno slažu i mladi i stariji Zeleni.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu