1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Misija UN u Maliju: katastrofa u najavi

Antonio Cascais
9. juli 2023

Prema izričitoj želji vojne vlade Malija, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odlučio je da do kraja godine povuče „plave šljemove“ iz te zemlje i okonča misiju MINUSMA. Šta će to značiti za Mali?

https://p.dw.com/p/4TXvN
Pripadnici mirovne misije UN u Maliju
Pripadnici mirovne misije UN u MalijuFoto: SIA KAMBOU/AFP

Ta odluka imaće posljedice za zemlje koje su poslale svoje trupe u Mali, a među njima je i Njemačka. Odluka o povlačenju 13 000 "plavih šljemova" nije iznenađenje. Poslije državnog udara u maju 2021. i dolaska pučista na vlast, stalno se pogoršavao odnos sa međunarodnim partnerima.

General Asimi Goita bio je najprije potpredsjednik prelazne vlade, a onda se stavio na čelo puča i nasilno preuzeo vlast, što je izazvalo međunarodnu kritiku. Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS), Maliju je uvela sankcije. Pokvarili su se odnosi i sa Francuskom, koja je još 2012. svoje trupe poslala u Mali, kao pomoć u suzbijanju terorizma. Sadašnje vlasti žele da i te jedinice napuste zemlju.

General Asimi Goita
General Malija Asimi Goita: vojni udar koji je on predvodio u maju 2021. izazvao je kritike u svijetuFoto: Fatoma Coulibaly/REUTERS

Vođe hunte su trupama Ujedinjenih nacija sve češće spočitavale nesposobnost, a vojno rukovodstvo „plavih šljemova“ prebacuje vladajućoj vojnoj hunti nedovoljnu podršku ili čak sprečavanje sprovođenja misije.

Vlasti se sve više oslanjaju na vojnu saradnju s Rusijom, koja im šalje Vagnerove plaćenike i vojne instruktore. Vođe vojne hunte kažu da tako žele sami da se pobrinu za bezbjednost.

„Pitanje nacionalne suverenosti"

„Smatram da je normalno da vlasti Malija žele da pokrenu pitanje suverenosti u oblasti bezbjednosti. Niko ne može to da ospori Maliju, jer je Mali nezavisna država", kaže Abdulaje Sunaje za DW. On je stručnjak za oblast Sahela i radi u Lajbnicovom centru za moderni Orijent u Berlinu, kao i na univerzitetu u glavnom gradu Nigera Nijameju.

Sonaje dodaje da je s druge strane poznato da Mali nije u stanju da se pobrine za bezbjednost svih svojih građana, naročito na sjeveru zemlje, gdje čak ni jedinicama Vagnera nije uspjelo da uspostave kontrolu. On procjenjuje da odlazak „plavih šljemova“ neće donijeti ništa dobro ni za Mali ni za ostale zemlje Sahela.

Njagale Bagajoko: Krizu u Maliju neće riješiti Vagnerovi plaćenici
Njagale Bagajoko: Krizu u Maliju neće riješiti Vagnerovi plaćeniciFoto: Benjamin Reverdit

Njjagale Bagajoko je francuska ekspertkinja za oblast Sahela porijeklom iz Malija. Ona uzroke problema vidi u napetim odnosima između Francuske i Malija. „Odluka vojne vlasti u Maliju direktno je povezana s razorenim odnosima sa Francuskom."

Bagajoko dodaje da Mali već neko vrijeme želi da se ogradi od svog bivšeg kolonijalnog gospodara, ali i da povlačenje francuske i međunarodne misije pokazuje da je sve teže da se sukobi u Africi riješe na uobičajen način. Ona kaže da tu krizu neće riješiti ni dovođenje Vagnerovih plaćenika u zemlju.

Stanovništvo Malija – između odobravanja i sumnje

U Maliju su podijeljena mišljenja o povlačenju stranih trupa. Jedna žena u glavnom gradu Bamaku kaže da podržava odluku vlade, jer prisustvo stranih trupa nije popravilo situaciju u zemlji. A jedan prolaznik dodaje da napadi džihadista nisu prestali uprkos stranom vojnom prisustvu ili baš zbog njega. „Dobro je da plavi šljemovi odlaze“, kaže on u jednoj anketi za DW. Ali, drugi su skeptični. Jedan čovjek kaže da je zabrinut jer ne zna šta će biti s projektima pomoći i s ljudima kada se stranci povuku.

Glavni grad Malija Bamako
Glavni grad Malija Bamako: stanovništvo ima pomiješana osjećanja u vezi povlačenja vojnika misije MINUSMAFoto: Nicolas Remene/Le Pictorium/imago images

Direktor Fondacije Konrad Adenauer u Bamaku, Ulf Lesing, takođe je zabrinut: „Na sjeveru i u centralnom dijelu zemlje sreo sam brojne ljude koji su cijenili misiju MINUSMA. Ona je puno radila u civilnoj oblasti, na primjer u obuci nezaposlenih". Lesing je proputovao sjever zemlje i vidio kako međunarodna misija radi sa ženama, kopa bunare, stvara radna mjesta u oblasti zdravstva, obavljajući tako posao države u oblasti gdje je ona slaba.

Lesing kaže da će po odlasku međunarodnih trupa sve biti teže i za organizacije koje pomažu u razvoju i za civilno stanovništvo. Vlast će pokušati da, zajedno sa ruskim partnerima, preuzme kontrolu nad sjeverom zemlje, jer je vojska kupila veliku količinu naoružanja. Međutim, Lesing napominje da će i džihadisti pokušati da iskoriste situaciju za sebe.

Da li će Bundesver da se povuče organizovano?

Preko 13.000 vojnika, policajaca, opreme, oklopnih vozila i helikoptera moraju organizovano da budu povučeni iz zemlje. U Maliju je i 1.100 njemačkih vojnika. Prema procjeni Lasinga, za Bundesver to ne bi trebalo da predstavlja problem.

Vojnici Bundesvera u Maliju
Oko 1.100 vojnika Bundesvera moraće da napusti Mali do kraja 2023.Foto: Kay Nietfeld/dpa/picture alliance

Njemačka Vlada je krajem maja posljednji put produžila mandat njemačkim trupama u Maliju, ali je i odredila datum povlačenja – kraj maja 2024. Sada taj termin mora da se pomjeri nekoliko mjeseci ranije.

Ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok je kraj misije MINUSMA označila kao „gorku vijest za ljude u Maliju, kojima je misija davala zaštitu i nadu“. Ona je dodala da je vojna vlast u Maliju stalno onemogućavala dalji doprinos bezbjednosti ljudi u Maliju.

Više od 300 „plavih šljemova“ poginulo je tokom misije u Maliju, a hiljade stanovnika te zemlje su u prethodnih nekoliko mjeseci ubijeni. Evropljani neće zaboraviti da je vojna hunta koja sarađuje s vagnerovcima faktički izbacila vojnu misiju Ujedinjenih nacija iz zemlje. Najprije se mora organizovati povlačenje, a onda će zemlje koje su stavile svoje trupe na raspolaganje morati da preispitaju ukupnu misiju i njene rezultate.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu