Migranti iz Indije na Balkanskoj ruti

U pograničnom srpskom gradu Kikindi, koji se nalazi u blizini Mađarske i Rumunije, oko 100 indijskih migranata živi u prihvatnom centru nakon što im je odbijen ulazak u Evropsku uniju. Blizina dvije zemlje članice EU čini Kikindu popularnom destinacijom za migrante.

„U centru imamo 540 kreveta, ali trenutno ovdje boravi 550 migranata. To znači da smo sada popunjeni iznad kapaciteta – 360 ih je došlo iz Bangladeša, a oko 100 iz Indije", kaže za DW Andreja Marčenko, službenik za prijem u kamp. „To je novi trend. Indijci ovdje dolaze u poslednjih nekoliko mjeseci", dodao je Marčenko.

Kampom, u kojem su smješteni samo muškarci, upravlja Komesarijat za izbjeglice, uz podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i Agencije UN za izbjeglice UNHCR. Kamp ima sportski teren na kojem uglavnom južnoazijski migranti mogu da igraju kriket.

„Maltretirala" ih policija

Harjinder Kumar (39), iz indijske države Pendžab, kaže da je u Srbiju stigao prije nekoliko mjeseci. Prije toga je zapao u dugove nakon što je uzeo kredite da plati liječenje svoje majke. „Došao sam u Srbiju u nadi da ću jednog dana stići u EU. Kad dođem tamo, otplatiću svaki svoj dug", priča za DW.

Nekoliko Kumarovih pokušaja da uđe u EU propali su. Kaže da se osjeća zaglavljenim u Srbiji nakon što je izgubio oko 2.000 evra koje je platio trgovcima ljudima za ilegalno putovanje. Kumar kuva i prodaje jelo svojim kolegama migrantima u kampu. „To je džeparac za neke od mojih prijatelja i mene ovdje." 

Dok mnogi migranti ostaju u glavnoj zgradi centra, većina Indijaca živi u velikom bijelom šatoru postavljenom na uglu kompleksa. Zvaničnici nisu rekli zašto postoji posebna lokacija za smještaj indijskih migranata.

Džasbir Sing (27) kaže da je došao u Srbiju prije nekoliko mjeseci, pošto nije uspio da nađe posao u Indiji. Sing je platio oko 12.000 evra trgovcima ljudima u pokušaju da uđe u EU. Kao i Kumar, i on dolazi iz sjeverne indijske države Pendžab. Kaže da je pokušao ilegalno da pređe u EU preko mađarske, rumunske i hrvatske granice, ali svi njegovi pokušaji su propali zbog strogih graničnih kontrola koje sprovode granična agencija EU Fronteks i granična policija. On tvrdi da ga je policija maltretirala na granicama.

„Evropska policija nas ne poštuje. Čak nam skidaju i turban tokom provjere. Hvataju nas za brade i tresu. Takođe nam skidaju odjeću i teraju nas da se vratimo pješice u Srbiju po ekstremnoj hladnoći", priča Sing za DW. Migranti su godinama optuživali granične snage u Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji da sprovode nasilno vraćanje preko granice.

Zašto Indijci idu Balkanskom rutom

Tokom 2015. i 2016. godine, stotine hiljada izbjeglica i migranata ušli su u sjeverne zemlje EU, uglavnom bježeći od sukoba na Bliskom istoku. Prvo su prošli kroz Grčku, državu-članicu EU, a zatim nastavili kroz Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, da bi stigli do zemalja poput Njemačke. Taj pravac ubrzo je postao poznat kao „Balkanska ruta".

Od 2017. godine, više migranata iz Bangladeša, Pakistana i Avganistana pokušalo je da ilegalno uđe u EU preko Balkana. Za građane Indije, Srbija je jedina zemlja u Evropi koja dozvoljava ulazak bez viza, što je čini popularnom destinacijom. 

„Od 2017. im nije potrebna viza da bi došli u Srbiju na kratkoročni boravak. Indijci lete direktno za Beograd, a odavdje pokušavaju da dođu do zemalja EU", objašnjava Marčenko.

Neki indijski migranti pokušavaju i da uđu u Grčku. Ranije ovog mjeseca policija je u Sjevernoj Makedoniji privela grupu od 16 migranata koji su pokušavali da preko grčke granice pređu u EU. I drugi indijski migranti pokušavaju da uđu u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine, jer je ilegalni prelazak granice između Srbije i BiH relativno lak.

Desetine Indijaca žive u migrantskom kampu „Lipa", u bosanskom pograničnom gradu Bihaću. Indijski migranti za DW kažu da su u Bosnu došli u nadi da će stići u EU iz ekonomskih razloga.

„Prešao sam granicu EU prošlog mjeseca, dva puta sa ulazio u Hrvatsku", kaže Vupindar, indijski migrant u kampu Lipa. „Moj pokušaj da uđem u EU nije bio uspješan. Hrvatska policija me je deportovala nazad u Bosnu. Nisam platio nikakav novac trgovcima ljudima da mi organizuju putovanje u EU. Koristim Gugl-mape da sam pronađem put."

Vupindar smatra da pokušaj ilegalnog ulaska u Evropsku uniju iz balkanskih zemalja nije bezbjedan i nije preporučljiv. „Da sam imao posao u Indiji, ne bih ovako došao u Bosnu", kaže on za DW.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu