Migracija kao sredstvo „hibridnog ratovanja“

Na ostrvu Usedom, trojica muškaraca jemenske nacionalnosti došla su rano ujutro na plažu. Na graničnom prelazu sa Poljskom, pored poljskog vozača u autu je sjedilo pet Sirijaca. Dvojica Eritrejaca su tokom kontrole zatečena u taksi-vozilu tokom pokušaja ilegalnog ulaska u Saveznu Republiku Njemačku.

Slične policijske prijave su se tokom nekoliko minulih sedmica stalno ponavljale. Na njemačko-poljskoj granici bilježi se ponovni porast migracija, što ne čudi s obzirom na početakak toplijeg perioda. Ono što je posebno u ovom slučaju je ruta kojom migranti sve više dolaze na teritoriju istočne Njemačke: preko Rusije i Bjelorusije.

Prema informacijama WDR-a, NDR-a i Süddeutsche Zeitunga, Bjelorusija očigledno intenzivnije radi zajedno s Rusijom na krijumčarenju migranata iz kriznih ili siromašnih područja u Evropsku uniju. To pokazuje, na primjer, aktuelna statistika Savezne policije.Shodno tome, ovog proljeća naglo je porastao broj neovlaštenih ulazaka povezanih sa te dvije zemlje. Najprije je neregularna migracija ovom rutom opala u januaru i februaru 2024. godine, na manje od 30 otkrivenih slučejeva. Poređenja radi: u istim mjesecima prošle godine taj broj je bio više od dvadeset puta veći.

"Hibridni rat"

No, mir na ovoj ruti trajao je samo kratko. Od proljeća je pak migracija naglo porasla: već u martu zabilježeno je 412 slučajeva, u aprilu 670, te 416 do sredine maja, prema podacima Savezne policije.

Sveukupno gledano, migracija preko balkanske rute i Slovačke ili Češke i Poljske u Saveznu Republiku Njemačku i dalje je dominantna po broju evidentiranih slučajeva na njemačko-poljskoj granici. I ovdje je, nakon relativno niskog broja slučajeva tokom prva dva mjeseca, došlo do povećanja u martu. Ali postoji jedna važna razlika: migracija preko Bjelorusije i Rusije se od strane evropskih političara i sigurnosnih vlasti u velikoj mjeri smatra kontrolisanom.

U njemačkim sigurnosnim krugovima razvoj se prati sa zabrinutošću. Ukupan broj ove godine i dalje je znatno manji nego prethodnih godina. Međutim, nakon iznenadnog skoka u proljeće, ne može se isključiti dalji porast. "Ovdje imamo posla s hibridnim ratovanjem”, kažu pripadnici sigurnosnih krugova.

Kratkoročne vize za Rusiju

Sigurnosne službe imaju indicije o kontrolisanoj migraciji. Neki migranti daju odgovarajuće informacije o sopstvenoj ruti putovanja. Prema medijskim istraživanjima, oko polovine ispitanih na ovoj ruti je izjavilo da su vize za Rusiju dobili u diplomatskim predstavništvima u matičnim zemljama.

Rusija, kako se navodi, namjerno izdaje takve dokumente kako bi privukla migrante. Oni često lete do Moskve ili Sankt Petersburga, odakle se prebacuju u Bjelorusiju, a odatle često dalje u EU.

Savezna policija je na novinarski upit potvrdila da se njihov ulazak u Rusku Federaciju uglavnom odvijao vazdušnim putem, a dalje kopnenim. Oni često posjeduju ruske kratkoročne vize, poput onih koje se izdaju turistima, privrednicima ili studentima.

Svjesno ugrožavanje ljudskih života

Za razliku od prije nekoliko godina, većina migranata koji trenutno dolaze preko Rusije i Bjelorusije ne dolaze iz Iraka. Prema statistici Savezne policije, glavne zemlje porijekla onih koji dolaze rutom preko Bjelorusije su Sirija i Afganistan, a dosta ih potiče i iz Somalije, Jemena i Eritreje.

Otkako je migracija preko Rusije i Bjelorusije prvi put naglo povećana 2021. godine, u zemljama Evropske unije se govori o tome da se ona ciljano koristi "kao oružje". Stručnjaci iz radne grupe Hybrid pri Saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova, u čijem fokusu je hibridno ratovanje, prethodno su u povjerljivom dokumentu analizirali šta to ustvari predstavlja.

Prema tom izvještaju, migracija "ne predstavlja prijetnju sama po sebi". Međutim, pojedine države su tu pojavu zloupotrijebile "u svoje političke svrhe - na primjer za postizanje vanjskopolitičkih ciljeva ili za konsolidaciju domaćeg političkog položaja vlade". Dalje se ističe: "Državni akteri svjesno prihvataju rizik za ljudske živote.” Ciljne države treba natjerati da „preduzmu mjere zaštite granica, čime bi preopteretile postojeću graničnu infrastrukturu“. 

"Državno krijumčarenje”

Migracija preko Bjelorusije je počela još godinu dana prije početka ruskog agresorskog rata na Ukrajinu, ubrzo nakon što je EU uvela sankcije režimu u Minsku. Od tada su zapadni političari i vlasti u više navrata isticali da ova migracija preko Rusije nije direktna posljedica rata, već se posmatra kao državno krijumčarenje.

Poljska je 2021. godine bila prva zemlja u tom regionu koja je masovno povećala broj službenika na granici s Bjelorusijom. Visoka ograda i elektronski sistem nadzora postavljeni su s ciljem smanjenja broja neregularnih graničnih prelazaka. Nakon Poljske i Litvanije, prošle godine su svoju zaštitu granica pojačale i Letonija, a potom i Finska.

Kako je na upit WDR-a, NDR-a i Süddeutsche Zeitunga pojasnilo finsko Ministarstvo unutrašnjih poslova, Rusija je u jesen 2023. počela dovoditi migrante bez šengenske vize na granicu s Finskom. Samo nekoliko sedmica nakon što se broj takvih osoba povećao na više od 500 u roku od sedam dana, Finska je zatvorila svoje granične prelaze. Finska policija je tada, kako je još rečeno, imala informacije da se nekoliko hiljada ljudi približilo granici i da su ruski zvaničnici planirali dolazak migranata na finsku granicu.

U fokusu cijela vanjska granica Evropske unije

Tema "migracije kao hibridnog oružja” posljednjih godina postaje sve važnija. Agencija EU za zaštitu granica Frontex u povjerljivoj analizi rizika za 2023/2024. takođe navodi da je povećana "vjerovatnoća korištenja neregularne migracije kao sredstva pritiska". Frontex se takođe fokusira na Rusiju: ​​Kremlj ima mogućnost da utiče na rute avionskih letova, dok u isto vrijeme zvanične ruske vlasti mogu da organizuju i rute na ruskoj teritoriji.

U stvari, stručnjaci Frontexa tu vide opasnost da bi migranti mogli biti poslužiti kao sredstvo pritiska na više područja vanjske granice EU: prema internoj evidenciji, to ne uključuje samo Rusiju i Bjelorusiju, već i Srbiju, Tursku, Libiju i Maroko. Za razliku od Rusije, ove države su više puta koristile migraciju kao sredstvo pritiska, ali ne i kao alat u hibridnom ratu. 

fs/mb/WDR/NDR

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu