Merkel i Grčka: Posljednji akord je harmoničan

Kada je 2009. Njemački savez sindikata slavio 60. jubilej, koncert u Berlinu držala je grčka diva Marija Faranturi. Bio je to Canto General – stihovi Pabla Nerude na muziku Mikisa Teodorakisa.

Pjevačica je poslije ushićeno ispričala da je kancelarka Angela Merkel, koja je sjedila u prvom redu, svo vrijeme koncerta pažljivo u programu čitala prevod na njemački.

-pročitajte još: Posljednje putovanje na Balkan: region značajan za Evropu

U nacističkoj uniformi

Na vrhuncu dužničke krize Merkel je još više morala da se udubi u probleme Grčke. Kažu da je svakog dana čitala izbor iz grčke štampe koji su slali iz ambasade u Atini, kako bi razumjela raspoloženje u zemlji. Znala je da je tamo postala omražena, da su je na plakatima prikazivali u nacističkoj uniformi.

„Predstavljena sam kao zla žena, to mi je teško palo“, rekla je Angela Merkel na jednoj diskusiji u Diseldorfu prošlog mjeseca.

Dodala je da su joj najteži dani na mjestu kancelarke bili upravo ti, kada je toliko očekivala i tražila od ljudi u Grčkoj. Dakle, ne ni izbjeglička kriza, ni pandemija, nego grčka dužnička kriza. „U toj situaciji je rasla nezaposlenost i ljudi su imali malo novca jer su porezi povećani“, sjeća se Merkel.

Ako je imala toliko empatije za obične Grke, zašto je javno pozdravljala povećanja poreza i drugih dažbina?

Moguće objašnjenje leži u riječima koje je Merkel tih godina ponavljala kao mantru. Ako se progleda kroz prste Grčkoj, slično bi moralo da se postupa sa Irskom, Portugalom, Španijom i Kiprom, koji su tada takođe imali reprograme dugova. Te zemlje su brzo stale na noge, a Grčka je godinama ostala na naslovnim stranama širom Evrope.

A onda su došli talas izbjeglica i napetosti između Atine i Ankare. Svaki put je kancelarka morala da posreduje.

-pročitajte još:  Varufakis: Merkel nikad nije imala evropsku viziju

Pomaljanje dužničke krize

Prvi put je posjetila Grčku u ljeto 2007, dvije godine pošto je postala kancelarka. Ni tada tema nije bila prijatna. Grčka mornarica je tvrdila da vojna podmornica napravljena u Njemačkoj ima manjkavosti i Grci nisu htjeli da je plate. Atina je otezala i sa potpisivanjem ugovora o nabavci šezdeset borbenih aviona Jurofajter.

Tadašnji konzervativni premijer Kostas Karamanlis obećao je da će odluka biti donijeta 2009. godine. Ali, tada je već u Atini vladao socijaldemokrata Jorgos Papandreu, a dužnička kriza se nazirala. Papandreu je morao da prizna da deficit grčkog budžeta nije šest nego više od petnaest odsto godišnjeg BDP.

Grčka više nije mogla da dobije ni centa na tržištu novca. MMF, EU i Evropska centralna banka su skovali kreditni paket, prvi od ukupno tri.

Famozna Trojka je nametnula Atini stroge mjere štednje kao uslov za svjež novac. Tome su se opirali i Papandreu, ali i konzervativni nasljednik Antonis Samaras.

Angela Merkel je navodno iza zatvorenih vrata otvoreno govorila o mogućnosti da se Grčka izbaci iz evrozone. Ali, dok je njen ministar finansija Volfgang Šojble na tom scenario predano radio, Merkel je Grexit držala na stolu samo kao posljednju opciju. Od toga ju je na kraju lako odgovorio francuski predsjednik Fransoa Oland.

Kasnije je Merkel za Zidojče cajtung rekla da je „imperativ da se sve uradi kako bi Evropa očuvala zajedništvo“.

Razumevanje sa Ciprasom

Nakon turbulentnih šest mjeseci na početku vladavine ljevičarske Sirize, premijer Aleksis Cipras je 2015. pristao na treći kreditni paket koji je takođe bio uslovljen mjerama štednje. Narednih godina su se Brisel i Atina prepirali oko svake pojedinačne mjere. Ali, kako kažu u Berlinu, Cipras je isporučio dogovoreno za razliku od svojih prethodnika. Merkel je govorila da sa njim ima „prijateljski odnos“.

U knjizi „Raspad moći“, novinar Velta Robin Aleksander opisuje kancelarkino obigravanje oko Ciprasa kao „tipični manevar Angele Merkel“. „Tako je neutralisala brojne kritičare“, piše autor.

Još u aprilu 2012. je Cipras kao opozicionar prebacio Merkelovoj da dolazi u posjetu Grčkoj kako bi „štitila korumpirani, štetočinski i podanički politički sistem“. A u januaru 2019. je taj isti Cipras srdačno dočekao Merkel i rekao da ima visoko mišljenje o njoj. Cijenio je i njeno držanje u izbjegličkoj krizi.

Ta posjeta kancelarke bila je i neka vrsta priznanja Grčkoj zbog okončanja decenijske svađe oko imena (Sjeverne) Makedonije. Cipras je poslije ispričao da mu Merkel nije vjerovala kada joj je rekao da će riješiti taj spor.

Tokom te posjete je Merkel pričala i sa liderom opozicije Kirjakosom Micotakisom. Njega nije ubijedila da podrži kompromis sa Skopljem, a nije mu zaboravila ni da je godinama u parlamentu glasao protiv svakog dogovora o mjerama štednje i paketu pomoći. Naravno, kad je Micotakis u ljeto 2019. dobio izbore, kancelarka je i sa njim našla zajednički jezik.

Prošle godine je opet Merkel posredovala između Grčke i Turske kako bi spriječila vojni sukob u Egejskom moru. Ti odnosi biće tema i posjete u četvrtak i petak (28. i 29. oktobar). Pričaće se i o izbjeglicama i kiparskom problemu.

Merkel će, osim Micotakisa i predsjednice Katerine Sakelaropolu, imati vremena i za grčku omladinu sa kojom će pričati u Geteovom institutu u Atini.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu