Merkel - glavni igrač u razgovorima Rusije i Ukrajine

Njemačka kancelarka, Angela Merkel, u subotu (23.8.) putuje u Kijev gdje bi trebalo da se sastane sa predsjednikom Porošenkom i premijerom Jacenjukom. Ovo je prvi put, od početka krize, da njemačka kancelarka ide u Ukrajinu. Posjeta se poklapa se 75. godišnjicom potpisivanja pakta između Hitlera i Staljina. Poslanik Evropskog parlamenta iz redova njemačke Hrišćansko demokratske unije (CDU), Mihael Galer, očekuje da čuje šta Angela Merkel ima da poruči na taj dan, iznoseći pritom svoj stav da „Njemačka nikada više neće potpisati sporazum sa drugom evropskom zemljom na štetu treće strane.“

Zatim bi se, u utorak (26.8.) predsjednici zemalja u konfliktu, ruski predsjednik Putin i ukrajinski predsjednik Porošenko, trebalo da sastanu u prijestolnici Bjelorusije, Minsku. Posljednji put ta dva predsjednika sastala su se početkom juna u Francuskoj. Sastanku u Minsku ovoga puta trebalo bi da prisustvuju i ruski, bjeloruski i kazahstanki predstavnici Evroazijske carinske unije, kao i šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton i evropski komesari za trgovinu i energetiku De Guht i Etinger.

Bitke i dalje traju

Činjenica da će do sastanka u Minsku doći, ako se uopšte i dogodi, sama po sebi predstavlja senzaciju. Od junskog sastanka Putina i Porošenka bitke na istoku Ukrajine su se zaoštrile. Evropska unija uvela je nove ekonomske sankcije Rusiji, koja je pak odgovorila zabranom uvoza hrane iz EU. Gledajući iz skoro svakog ugla, jasno je da je situacija došla do „tačke vrenja“. Ko god da je mislio da će najava ovih sastanaka bar malo "smiriti strasti“, prevario se: bitke i dalje bijesne.

Amanda Pol, ekspertkinja za istočnu Evropu u Centru za evropsku politiku u Briselu, kaže da „ne vjeruje da će na sastanku u Minsku doći do većeg pomaka“, ali dodaje da je „važno da komunikacioni kanali ostanu otvoreni“. Sumnja u uspjeh razgovora u Minsku dolazi i iz činjenice da dvije strane različito vide i samu temu sastanka. Porošenko kaže da želi da razgovara o „stabilizaciji situacije“ na istoku Ukrajine, dok Putinov savjetnik najavljuje da je za ruskog predsjednika glavna tema pogoršanje humanitarne situacije. U Kijevu i Briselu mnogi vjeruju da je Putinovo insistiranje na humanitarnim pitanjima zapravo način da se uđe na istoku Ukrajine ili čak izvrši i invazija.

Pukotina u Putinovoj carinskoj uniji

Ulogu Evropske unije u Minsku neće definisati evropski komesari koji tamo putuju. Komesar zadužen za energetiku Ginter Etinger, želi da izgladi nesporazum Ukrajine i Rusije oko gasa koji indirektno, preko Ukrajine koja je tranzitna zemlja za ruski gas, pogađa i Evropsku uniju. Sa druge strane, za evropskog komesara zaduženog za trgovinska pitanja, Karela de Guhta, fokus će biti na ugovoru o asocijaciji između EU i Ukrajine, koji uključuje i sporazum o slobodnoj trgovini. On će Rusima pokušati da objasni da u pitanju nije anti-ruski sporazum, već da Rusija od toga može da profitira.

Rusija se, bezuspješno, suprotstavljala evropskoj orjentaciji Ukrajine tako što je svojevremeno vršila pritisak na Kijev da pristupi carinskom savezu nekadašnjih sovjetskih republika. Dvije članice Evroazijske unije, Bjelorusija i Kazahstan mogle bi, prema riječima Amande Pol, da obezbijede neku vrstu kompromisa, s obzirom na to da imaju „različita viđenja“ carinske unije, u odnosu na vodeću Rusiju. Evropski poslanik, Mihael Galer, nada se da će Putin shvatiti da njegovo ponašanje „šteti ne samo Rusiji, već i drugim članicama njegove carinske unije“ i dodaje: „Ruski predsjednik ne bi trebalo da misli da EU više nema prostora za nove sankcije. Ešton će reći upravo suprotno, da će početne hitne sankcije biti proširene kako bi ga urazumile.“

Uloga Angele Merkel

Sastanak u Minsku u mnogome zavisi i od „pripreme“ koju će napraviti njemačka kancelarka u Kijevu. Ona će sa ukrajinskim predstavnicima razgovarati o evropskoj pomoći u cilju stabilizacije Ukrajine, ali i o očekivanjima EU od ukrajinskih vlasti. Evropska unija čini sve što može kako bi razriješila konflikt u Ukrajini, a to se ne dovodi u vezu sa integracijom Ukrajine na Zapad.

Opasnost od posjete Angele Merkel leži upravo u tome što Ukrajina od nje može očekivati mnogo. Rebeka Harms, evropska poslanica iz redova Zelenih, kritična je kada je riječ o ulozi Angele Merkel. Harmsova, koja je krajem jula bila u Ukrajini, smatra da se njemačka kancelarka u Ukrajini doživljava više kao proruski nastrojena: „Slike Merkelove i Putina sa Svjetskog prvenstva u fudbalu u Brazilu napravile su veliku štetu. Utisak je i da je Njemačka pristala na uvođenje sankcija Rusiji tek kada je postalo prekasno.“ Ipak, Hamsova kaže da podržava napore Njemačke u okviru tih razgovora. Ona se, kao i Galer, nada da će EU odigrati ključnu ulogu. „Angela Merkel ne putuje u Kijev samo kao njemačka kancelarka. Ona tamo ide u ime svih Evropljana“, smatra Galer. Istovremeno, analitičarka Amanda Pol, iz Centra za evropsku politiku u Briselu, ocjenjuje da je kancelarka „ glavni igrač u razgovorima Rusije i Ukrajine.“