Matthew Palmer u BiH: Puno tema, malo razumijevanja
10. septembar 2020
Dolazak zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Matthewa Palmera u Bosnu i Hercegovinu pokrenuo je rasprave o najaktuelnijim temama regije. Palmer je sa zvaničnicima u Sarajevu razgovarao o euroatlantskom putu BiH, odnosima Beograda i Prištine, „Malom Šengenu", 25. godišnjici Daytonskog sporazuma, predstojećim lokalnim izborima...
Američki diplomata se prvo susreo sa članovima Predsjedništva BiH od kojih je čuo različite stavove o važnim regionalnim pitanjima. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović smatra da Beograd i Priština treba da razgovaraju kako bi postigli održiv sporazum „nakon čega će doći do priznanja tih država". „To je jedini mogući put. BiH i regija nemaju nikakve poveznice s tim, osim što je Palmer kazao jednu jako važnu stvar: 'Ukoliko neka od država iz regiona, pa i BiH, u tom sporazumu vidi nešto što je korisno, neka razmisli o tome i eventualno akceptira, odnosno prihvati.' I u tom kontekstu je pomenuo Mali Šengen", rekao je Džaferović.
Mali Šengen i (ne)velika očekivanja
Prema Džaferoviću, „Mali Šengen" je ideja koju treba razmotriti, posebno ako će se time ubrzati kretanje ljudi, roba i usluga. Međutim, naglasio je da „Mali Šengen" ne može imati nikakav politički ni institucionalni oblik, niti može biti zamjena za evropski put BiH.
„Mali Šengen" u BiH asocira i na stvaranje „nove Jugoslavije", a strah od takvog institucionalnog okvira je neosnovan, kaže magistrica političkih nauka iz Banjaluke Tanja Topić. „Priča o novoj Jugoslaviji je zatvorena i za sada nema uporišta u političkoj realnosti, a bh. odnosi prema mini Šengenu zavise od nacionalne ili religijske pripadnosti", kaže Topić.
Ekonomija i politika
U ekonomskom smislu, bilo kakve inicijative za otvaranjem i integracijom tržišta su dobre, mada iza priče o „Malom Šengenu" vjerovatno stoje određeni politički motivi, kaže ekonomista iz Tuzle Admir Čavalić. „Slobodan protok ljudi, roba i kapitala treba biti strateški cilj regiona. Pravo političko pitanje je da li će to biti u okviru 'Malog Šengena' ili postojeće CEFTE, odnosno evropskih integracija. Nažalost, na području Zapadnog Balkana i tehnička ekonomska pitanja su predmet politika nacionalnih lidera", kaže Čavalić.
Nakon susreta sa Palmerom, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je kazao da razumije stav Sjedinjenih Američkih Država koje su priznale Kosovo. „Ali neću da prestanem da se pitam kako je moguće da jedna pravila važe za jedne, a druga za druge", poručio je Dodik koji smatra da i Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje.
Predizborne inicijative Dodika i Komšića
Dodik je potom dodao da ne odustaje od zahtjeva da se Ambasada BiH iz Tel Aviva izmjesti u Jeruzalem i da je zadovoljan što je član Predsjedništva BiH Željko Komšić na taj zahtjev reagirao inicijativom da BiH prizna Kosovo kao nezavisnu državu. „Hvala Komšiću na tački o priznanju Kosova, sad ćemo konačno u Predsjedništvu imati stav da BiH ne priznaje Kosovo. Ja ću glasati protiv, a tražit ću i zaštitu vitalnog interesa. Ako BiH ne bude priznala Kosovo, onda je obaveza svih iz BiH da kažu kako mi ne priznajemo Kosovo", kaže Dodik.
U inicijativama Dodika i Komšića Tanja Topić prepoznaje besmislenu ali opasnu predizbornu retoriku. „Građani BiH imaju visok prag trpljenja, a politike su ih decenijama zatupljivale te materijalno i duhovno osiromašile. Oni koji su ostali u ovoj zemlji su ostrašćeni navijači svoje partije koja vlada njhovim životima. I dok oni navijaju za svoje 'lidere' i podržavaju njihove inicijative životareći sa 500 maraka mjesečno, 'lideri' uživaju u blagodetima vladanja vozajući se helikopterima na račun građana", kaže Tanja Topić.
Još 25 godina Daytona?
Matthew Palmer kaže da nije slučajno izabrao Sarajevo za svoju prvu posjetu regiji nakon dužeg vremena, tim prije što će u BiH uskoro biti obilježena 25. godišnjica Daytonskog sporazuma. „Sada me zanima gdje će BiH biti za 25 godina", rekao je Palmer, koji je sa zvaničnicima u Sarajevu razgovarao i o trgovini ljudima te učešću BiH u vojnim vježbama i mirovnim misijama sa NATO-om. Sudeći prema izjavama bosanskih zvaničnika, godišnjica Daytonskog sporazuma i ovoga će puta biti obilježena uz različita tumačenja njegovih odredbi, a Dodik je najavio da će tražiti da se tom prilikom definira i prestanak mandata visokog predstavnika.
U fokusu su i neophodne promjene koje će ubrzati EU integracije. Matthew Palmer je od lidera Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića čuo uvjeravanja da su politički predstavnici Hrvata u BiH „čvrsto opredjeljeni za članstvo BiH u EU i NATO" i da su na tom putu neophodne i promjene Izbornog zakona „kako bi konstitutivni narodi BiH bili uistinu jednakopravni i zaštićeni".
"Sve su mu rekli, osim da su oni odgovorni"
No, odgovornost za promjene je upravo u rukama Palmerovih sagovornika u BiH, kazao je za BHRT bivši ambasador BiH u Washingtonu i ekspert za međunarodne odnose Igor Davidović. „Pomalo mi je groteskno da su sagovornici Palmeru nabrajali sve probleme redom, ekonomske, socijalne, nacionalne, identitetske i političke, ali su propustili da kažu da su upravo oni decenijama u poziciji da te probleme riješe, a ne rješavaju ih. Naprotiv, veoma često ih sami generišu", kazao je Davidović.
On ne isključuje mogućnost da Vašington preuzme inicijativu kako bi „svojim aršinima" na Balkanu rješavao otvorena pitanja. „I za Vašington je ovo predizborno vrijeme, kao i kod nas. Svaka nova američka administracija ima potrebu da na Balkanu nešto rješava uz napomenu da je riječ o 'nedovršenom poslu'", kaže Davidović.
Palmer i premijeri
Matthew Palmer je razgovarao i sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijeom i entitetskim premijerima Fadilom Novalićem i Radovanom Viškovićem, a u fokusu su bile ekonomske teme.
Admir Čavalić smatra da BiH i regija trebaju iskoristiti aktivnije prisustvo Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu. „BiH očekuje recesiju od 6% što znači da je bilo kakva ekonomska pomoć, a naročito ona iz SAD-a dobrodošla. Ova pomoć može biti u vidu finansijske, ali i političke podrške za ispunjavanje određenih reformi, poput reforme javne uprave, radnog zakonodavstva i fiskalnog opterećenja na rad. Gospodin Palmer je iskusni diplomata, sa izuzetnim znanjem o lokalnim prilikama tako da njegov angažman zaista može pokrenuti pozitivne procese i u ekonomskom smislu", kaže Čavalić.
Zvaničnici BiH zahvalili su Palmeru i na pomoći koju su SAD pružile BiH tokom pandemije korona virusa te ga informirali o problemima ilegalnih migracija. Matthew Palmer dvodnevnu posjetu BiH završava u četvrtak (10.9.) posjetom Mostaru, gdje će razgovarati sa čelnicima političkih stranaka.