Ugrožen kuvajtski jedinstveni demokratski eksperiment

Desetljećima je mala arapska zaljevska država Kuvajt jedna od najdemokratskijih zemalja na Bliskom istoku.

Iako je u ovoj zemlji bogatom naftom na čelu kraljevska obitelj koja može imenovati kuvajtskog premijera, ona također ima izabrani parlament koji zastupa različite interese, konzistentno visok odaziv birača i političku opoziciju koja može kritizirati monarhiju (uz ograničenja).

Zbog toga su dugogodišnji promatrači Kuvajt opisali kao "oazu demokracije" i "liberalnu izdvojenost" i poseban slučaj među autokratskim državama Arapskog zaljeva. Na ljestvici organizacije Freedom House, Kuvajt i Libanon su jedine zemlje na Bliskom istoku, koje su u godišnjoj procjeni o stanju političkih i ljudskih prava klasificirane kao "djelomično slobodne".

No, sve to sada može biti ugroženo. Prošle sedmice, vladajući emir zemlje, šeik Mešal Al Ahmad Al Jaber Al Sabah, suspendirao je kuvajtski parlament, koji je bez sumnje centralno mjesto demokratske prakse u zemlji.

Zašto je kuvajtski parlament suspendiran?

U saopćenju danom na kuvajtskoj državnoj televiziji, emir je rekao da su parlament i dijelovi ustava suspendirani i da će biti preispitani tokom "perioda ne dužeg od četiri godine". 

Emirov potez došao je nakon sedmica političkog zastoja. Šeik Mešal već je najavio prijevremene izbore u martu. Novi parlament propisno je izabran u aprilu, ali njegove članove nije bilo moguće uvjeriti u to da surađuju s ministrima koje je izabrala kraljevska porodica. Tada je šeik Mešal poduzeo mnogo drastičniji korak i potpuno suspendirao parlament.

"Neću dozvoliti da se demokracija iskorištava za uništavanje zemlje", rekao je emir, dodavši da donosi "teške odluke kako bi spasio zemlju".

Kraljevska porodica i 13 ministara, novoimenovanih u nedjelju, sada će preuzeti posao vođenja Kuvajta.

Kuvajtski zastupnici u parlamentu imaju veću moć nego u drugim zaljevskim zemljama. Oni odobravaju kraljevska imenovanja, mogu ispitivati ministre i čak suspendirati parlamentarnu suradnju s njima.

U Kuvajtu "nacionalni identitet i kultura vrte se oko nepovredive norme da (kraljevska) porodica Sabah ne može vladati bez pristanka naroda", kaže Sean Yom, vanredni profesor političkih znanosti na Sveučilištu Temple u SAD-u.

No tokom proteklih desetak godina zastupnici su postali politički agresivniji, što je dovelo do više političkih zastoja i neizglasanih zakona. U nekim slučajevima suparnički članovi kraljevske porodice koristili su sistem bodovanja jedni protiv drugih.

Zaostajanje za Saudijcima i Emiraćanima

Kao rezultat toga, postojao je osjećaj da je, zbog političkog zastoja, Kuvajt počeo zaostajati za bogatijim susjedima. 

"Ljudi će s pravom primijetiti kašnjenje Kuvajta u reformama i razvoju, posebno u usporedbi s dramatičnim tempom promjena u Saudijskoj Arabiji", kaže za DW Kristin Diwan, viša znanstvenica na Institutu za arapske zaljevske države sa sjedištem u Washingtonu. "Parlament će biti okrivljen, ali tu je takošer riječ o karakteru emira Mešala i njegovoj potrebi da imenuje prijestolonasljednika i nasljednika", kaže ona.

Emir je preuzeo vlast prošlog decembra i još uvijek mora imenovati svog nasljednika. Za razliku od drugih obližnjih kraljevstava, kuvajtski zastupnici uobičajeno moraju odobriti izbor. Zbog nedavne suspenzije to više nije slučaj.

Na društvenim mrežama, postoje glasine da emirova odluka također može imati veze s prijetnjom islamističkih političkih snaga. Međutim, stručnjaci to odbacuju ističući da su islamisti zapravo izgubili vlast na nedavnim izborima u Kuvajtu.

Šta je slijedeće za Kuvajt?

Hoće li Kuvajt vratiti svoj status "oaze demokracije"? Ili će krenuti u smjeru autokracije, poput svojih susjeda?

Većina promatrača kaže da je prerano dati odgovor na ova pitanja.

"Puno je neizvjesnosti sada kada je emir odbacio dogovorena pravila političke igre", rekao je Diwan iz Instituta arapskih zaljevskih država. "Nema jasnih pokazatelja da ima čvrst plan, što je možda ono što najviše zabrinjava", dodaje Diwan.

"Emirovo porijeklo i stil vladanja imaju golemu važnost za tumačenje ovog neliberalnog trenutka", rekao je Yom sa Sveučilišta Temple za DW.

„Dok su posljednji vladari Kuvajta služili na političkim funkcijama i bili naviknuti na zahtjeve zastupnika, šeik Mešal nema "praktično nikakvog političkog iskustva", objašnjava Yom.

"Njegova karijera išla je sasvim drugačijim putem kroz sigurnosne i žandarmerijske snage, koje nisu usredotočene na kompromis s političkim protivnicima, već na striktnu hijerarhiju. Sada vidimo šta donosi i kakav smisao ima sistem vodstva od vrha prema dolje, s malo tolerancije za otpor u parlamentu ili političke prepirke", kaže Yom.

Na drugoj strani, Yom i drugi eksperti slažu se u tome da su mnogi Kuvajćani shvatili da nešto treba promijeniti.

"Većina Kuvajćana … balansira između snažne želje da kratkoročno vrate funkcionalnost svom paraliziranom političkom sistemu i dugoročne želje da zaštite ustavne slobode", tvrdi Yom. "I vlada to razumije, u najmanju ruku za sada", kaže on.

Kuvajtska bogata kultura konsenzusa

"Prerano je reći je li ovo klasičan slučaj (demokratskog) nazadovanja, kliše koji neki od naših prijatelja na Zapadu plasiraju", kaže Bader al-Saif, profesor istorije na Kuvajtskom sveučilištu.

Uostalom, kaže al-Saif, postoji presedan. Kraljevski vladari Kuvajta također su suspendirali parlament 1976. i 1986. No, na koncu parlament je ipak vraćen, kao i ustav Kuvajta.

"Ovo je 'kuvajtski model'", tvrdi al-Saif, referirajući se na činjenicu da Kuvajt miješa aktivnu monarhiju s aktivnim parlamentom. "I ne odustajemo od našeg sistema otvorenosti, sistema koji zapravo prethodi Ustavu jer proizlazi iz bogate kulture izgradnje konsenzusa koju imamo gotovo 300 godina", kaže al-Saif.

Privremena suspenzija parlamenta to neće uništiti, kaže al-Saif za DW. "Sačekajmo i vidjet ćemo. Ovo je eksperiment", zaključuje on.

Urednik: Rob Mudge

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu