Kriminalitet među mladim useljenicima

Skoro svakoga dana se u policijskim izvještajima može pročitati: "Traži se mladić južnjačkih crta lica." Vijesti poput ove vode stvaranju predrasuda protiv čitavih etničkih grupa Jedna analiza Christiana Walburga, stručnjaka za kriminalistiku sa Univerziteta u Münsteru, pokazuje da se na osnovu toga olako dolazi do zaključka kako mladi migranti čine više krivičnih djela nego mladi koji nemaju strano porijeklo.

"Besmislica je tvrdnja da su neki mladi zbog svog stranog porijekla ili zbog pripadnosti određenoj religijskoj zajednici više spremni na nasilje od svojih vršnjaka", tvrdi Walburg: "Mnogo toga zavisi od uslova života u kojima mladi žive." Doduše, ne može se paušalno reći da nema razlike između mladih kriminalaca sa i bez migracijske pozadine. Neke studije koje je istražio Walburg ipak pokazuju da te razlike nisu toliko velike.

Teško je doći do uopštenih zaključaka

Christian Walberg je prikupio i analizirao podatke iz brojnih studija objavljenih proteklih godina. Podaci iz tih studija se u pojedinim slučajevima međusobno opovrgavaju. Stoga je teško doći do jasnih zaključaka o kriminalitetu među omladinom. Statistike u svakom slučaju govore o većem broju osumnjičenih za krivična djela među mladima s migracijskom pozadinom, posebno za krivična djela nasilja.

Njemački Ured za kriminal registrovao je tokom protekle godine da je na svakih 100.000 mladih Nijemaca njih 5200 prijavljeno zbog djela nasilja. Među mladim stranog porijekla ta kvota je dvostruko veća. Walburg za to ima i objašnjenje: "Razlog za toliku razliku je djelomično u tome što je spremnost da se podnese krivična prijava zbog neke konfliktne situacije mnogo veća ako počinilac pripada nekoj drugoj etničkoj grupi."

Ekspert za medije Frank Schwab sa Univerziteta u Marburgu objašnjava zašto je to tako: "To je u ljudskoj prirodi. Volimo ono što nam je blisko. Ono što nam je strano tendencijelno posmatramo kao opasnost." Zbog toga se do preciznijih podataka o broju nasilnih izgreda može doći ako se vrši anketa među mladima i pita ih se da li su nekada počinili krivično djelo, tvrdi Walburg.

U tom slučaju, stvari izgledaju potpuno drugačije, barem kada su u pitanju djela sitnog kriminala - oštećenja imovine ili krađa. Mladi s migrantskom pozadinom su umiješani u više djela gdje je došlo do nasilja. Jedan od razloga za to je što druga generacija migranata često odrasta u lošijim uslovima od svojih vršnjaka. To povećava vjerovatnoću da oni budu umiješani u djela nasilja - bez obzira na njemačko ili strano porijeklo.

"Kako raste nečije učešće u sistemu obrazovanja to opada njegova spremnost da učestvuje u djelima nasilja. To se posebno vidi kod građana turskog porijekla u drugoj ili trećoj generaciji useljenika", kaže Walburg.

Teško je doći do istine

Ne može se sa sigurnošću reći ni to da li su anketirane mlade osobe govorile istinu. Mladi koji pripadaju manjinama mnogo su suzdržaniji kada daju informacije o počinjenim krivičnim djelima. Zbog toga se i ankete često provode anonimno. Rezultati Walburgove analize pokazuju u svakom slučaju da su razlike između migranata i mladih Nijemaca u počinjenim djelima vrlo male, barem kada se radi o sitnom kriminalu.

Zbog čega je u javnosti onda prisutna slika o "opasnim strancima"? Frank Schwab vjeruje kako mnogi Nijemci putem medija dobijaju pogrešnu sliku o počiniocima krivičnih djela s migrantskom pozadinom. Prvenstveno kod privatnih medija važi deviza "samo loša vijest je - dobra vijest".

"Bitne su samo kvote gledanosti. U tu svrhu se odlično uklapaju vijesti u kojima su povezane tema kriminal i "opasni" stranci", tvrdi Schwab: "Ljudi su skloni stvaranju pojednostavljenih slika koje se lako pamte. Naša podsvijest u tom slučaju uvijek stvara loš osjećaj kada je riječ o imigrantima." Negativno izvještavanje stoga pojačava prirodni negativan osjećaj prema onome što je strano.

Broj počinilaca u stalnom opadanju

Pri tome statistike bilježe stalno opadanje broja mladih kriminalaca, kako među migrantima, tako i među Nijemcima. Kada je riječ o mladima stranog porijekla, prošle godine policija je među njima imala 10.000 manje osumnjičenih za kriminal nego tokom 2005.

Christian Walburg smatra kako je najvažnije sljedeće: "Kriminal među omladinom nije povezan sa porijeklom. Ne smije se paušalno na osnovu nekih statističkih podataka izvlačiti zaključak o cijelim etničkim grupama. Nečija kategorizacija samo na osnovu njegovog etničkog porijekla je negativan pečat koji osobama koje su time pogođene donosi bolan osjećaj odbačenosti."