Kosovo: Tradicija pogoduje sajber mobingu

Ardiana Thaci nije mogla ni zamisliti da će njen istraživački televizijski prilog po nju imati takve posljedice. Ova istaknuta kosovska novinarka nije očekivala da će i sama postati žrtva sajber mobinga. U fokusu njenog izveštaja, koji je privatni TV kanal Klan Kosova emitovao u maju ove godine, nalazili su se "Albkings", grupa muškaraca okupljena na platformi Telegram. Novinarka je iznijela optužbe da ti muškarci neovlašteno postavljaju intimne slike i video zapise žena i devojaka, kako bi ih vrijeđali, zastrašivali i došli do njihovih ličnih podataka.

Thaci je u svom izvještaju opisala i način na koji djeluje ova grupa u kojoj je povremeno bilo i više od 100.000 članova: u Telegram četu muškarci šalju djelimično intimne fotografije žena koje poznaju, koje su tajno fotografisali ili čije su slike preuzeli sa društvenih mreža. Ko god prepozna tu osobu, objavljuje potom brojeve telefona ili druge privatne detalje. Članovi grupe, kao i njihove žrtve, uglavnom žive na Kosovu i u Albaniji. Međutim, fotografije i video zapisi su objavljivani i u susjednim zemljama.

Na meti Albkings-a

Nakon objavljivanja svoje istraživačke priče, Thaci se i sama našla na meti Albkings-a. Jedan od članova je uspio doći do njenog broja telefona i objavio ga. Od tada se ova novinarka suočava sa stotinama telefonskih poziva. Anonimni pozivaoci je, na primjer, pitaju: "Koliko koštaju vaše seksualne usluge?"

Mobinga nisu pošteđena ni djeca ove novinarke. "Na primjer, u prošlu nedjelju sam se zabrinula kada me neko iz jedne EU-zemlje pozvao u osam sati ujutro, a moj petogodišnji sin se javio na telefon dok sam ja još spavala", priča Ardiana Thaci. I taj anonimni pozivalac je uznemiravao novinarku s opscenim pitanjima. Za nju je nepojmljivo  da se pozivalac nije ustručavao da u svoje svrhe iskoristi i njeno dijete.

Udruženje novinara Kosova u objavljivanju novinarkinog broja telefona vidi jedan oblik osvete Albkings-a, koji ne samo da ugrožava sigurnost Ardiane Thaci, već služi i kao pokušaj da je zastraše, nštete njenom ugledu i nateraju je da šuti.

Porodično i sajber nasilje 

U junu 2024. godine dogodio se još jedan spektakularan slučaj: informativni portal Kallxo.com objavio je izvještaj o slučaju porodičnog nasilja u kojem su povrijeđeni žena i njen otac. Prema istraživanju autorke izvještaja, ni policija ni tužilaštvo nisu pravilno obradili taj slučaj. Iako redakcija ime novinarke zadržala u tajnosti, kako bi je zaštitila od uznemiravanja, njen identitet je ubrzo postao javan i postala je žrtva sajber nasilja.

Kreshnik Gashi, glavni urednik portala Kallxo.com, se prisjeća: "Nekoliko sati nakon objavljivanja izvještaja, broj naše kolegice, zajedno sa njenom fotografijom, objavljen je na Telegram mreži Albkings, uz napomenu da se može nazvati." Nakon toga su uslijedile stotine telefonskih poziva kolegici, pri čemu se uglavnom radilo o seksualnom uznemiravanju i seksualnim zahtjevima. Policija je u međuvremenu u tom slučaju uhapsila četiri počinioca.

Krajem juna uhapšeno je sedam administratora Albkings-a i ta Telegram grupa je zatvorena. Glavni tužilac Zejnullah Gashi je najavio da će istražiti slučajeve i počinioce izvesti pred lice pravde. Međutim, prema izjavama pogođenih, već je formirana nova grupa. Na Telegramu je Albkings, prema podacima od početka jula 2024. godine, ponovo prisutan sa skoro 20.000 abonenata.

Žene se ne računaju

Psihologinju Kaltrinu Ajeti ne iznenađuje to što su se na meti našle novinarke. One, kao samosvjesne i u javnosti prisutne žene, predstavljaju promjenu društvenog poretka na Kosovu: "Ekonomska nezavisnost žena u kosovskom društvu dovela je do krize muškosti. Do sada su muškarci dominirali društvenim poretkom", kaže ona. I to ima dalekosežne posljedice: "Patrijarhalna mentalitet, koji polaže pravo na dominaciju u seksualnoj sferi, ne prihvata žene koje same odlučuju o svom životu," ističe Ajeti.

Kao potvrda izjave Kaltrine Ajeti može poslužiti debata o vještačkoj oplodnji iz aprila ove godine. Feministička aktivistkinja Zana Avdiu zalagala se za korištenje vještačke oplodnje pod sloganom "Nama ne trebaju muškarci", čime je ugrozila ulogu kosovskih muškaraca koja se podrazumijeva. Zakon koji bi neudatim ženama omogućio pristup vještačkoj oplodnji nije prošao u parlamentu, jer je većina poslanika napustila sjednicu, čime nije postignut potreban broj glasova. Razočarana aktivistkinja za prava žena Avdiu je tadašnju debatu na Kosovu opisala u tri jednostavne riječi: "Žene se ne računaju!"

Maltretiranje žena

Digitalna odbrana muškaraca protiv percipirane prijetnje od strane samostalnih žena uvijek prati isti obrazac: namjerno i ponovljeno šikaniranje, prijetnje ili javno sramoćenje putem interneta ili društvenih medija. Psihologinja Kaltrina Ajeti opisuje Albkings na sljedeći način: "Grupa monstruma koji zadovoljavaju svoje želje i ego time što omalovažavaju druge, u ovom slučaju pol koji oni smatraju slabijim i namijenjenim za određenu svrhu."

Pri tome digitalna tehnologija ide na ruku muškarcima. Putem interneta se slike, video zapisi i komentari mogu širiti samo za nekoliko sekundi. U Telegram grupi Albkings sadržaji u kojima se žene i djevojke ponižavaju imaju milione pregleda. Prema podacima kosovske policije, ove godine je prijavljeno 32 slučaja neovlaštenog objavljivanja fotografija i video zapisa. Međutim, vjerovatno je da je njihov stvarni broj mnogo veći. Video zapisi su takođe dijeljeni putem platforme TikTok u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Sloveniji.

Konzervativni odgoj, seksualna frustracija

Pri tome, ova psihologinja ne smatra da su svi muškarci na Kosovu odgovorni za postupke Albkings-a i pokušava razumjeti pozadinu problema. Kosovski muškarci su oblikovani odgojem unutar svojih porodica i vrijednostima koje su tamo doživjeli. Tradicionalno, smatra se da žene ne smiju imati seksualne odnose prije stupanja u brak. Posebno na selu, kršenje ovog pravila odmah dovodi do glasina i omalovažavanja cijele šire porodice.

"Kada uzmemo u obzir načine i uslove u kojima većina dječaka u kosovskom društvu odrasta, gdje je seksualna frustracija velika, a primjerene informacije o seksualnom razvoju rijetke, to naravno dovodi do traume, frustracije koja se potom projicira na suprotni pol."

U proteklih nekoliko godina došlo je do velikog rasta slučajeva sajber mobinga na području Kosova. Prema zvaničnim informacijama, 2023. godine je prijavljeno više od 450 takvih slučajeva, dva puta više nego 2019. godine. Međutim, zakoni za borbu protiv kriminala na internetu još uvijek se čekaju.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu