Korona – smrtna presuda za šoping u centru grada?
15. juni 2020
Subota ujutro u centru Kelna. Stotine ljudi prolaze pored katedrale u pješačku zonu. Jedni nose maske, drugi ližu sladoled. Jedan par zastaje pred izlogom u kojem su izloženi bikiniji i kupaće gaće u jarkim bojama. Neko vrijeme oklevaju, potom idu dalje.
„Maloprije smo htjeli da uđemo u jednu radnju, pa smo ipak pomislili – nećemo“, kaže Suzan, koja je doputovala u Keln na kraći odmor. Obavezno nošenje maske čini šoping napornim. Radije će uživati u gradskoj vrevi na ulici nakon nedjelja izolacije.
„Da, grad je pun, masa ljudi je na ulici", kaže trgovac voćem Sven Libe. Njegova tezga je na uglu dviju najposjećenijih ulica u Kelnu – Hoe Štrase i Šildergasse. Banane, lubenice i breskve su nagomilane na tezgi, a Sven Liebe se dosađuje skrštenih ruku: „Ljudi neće da kupuju. Samo hoće da se prošetaju.“
I stvarno pada u oči da tek poneko od prolaznika nosi neku kesu sa sobom. Sven i njegova majka Petra zbog svega toga dva puta razmisle prije nego što postave štand u pješačkoj zoni: „Kupim robu za 500 evra, a idem kući sa sto evra. Bolje onda da ostanem kod kuće. Šta će mi ljudi koji samo zagledaju robu?“
Korona ugrožava prvo male radnje
Menadžer Trgovačkog saveza Njemačke Štefan Gent kaže da semnogi trgovci širom zemlje nalaze pred egzistencijalnim problemima: „Još uvijek manje ljudi zalazi u radnje u odnosu na vrijeme prije korone. Na mnogim mjestima promet ne dostiže dovoljan nivo."
Preko trećine njemačkih trgovaca robom koja ne spada u prehrambenu zabrinuti su za egzistenciju zbog smanjenog prometa. A četiri od pet trgovaca su pesimisti i smatraju da će branšu zahvatiti talas bankrota. Gent upozorava da centri gradova umiru bez trgovine.
Uzduž glavnih ulica u pješačkoj zoni Kelna smjestile su se prodavnice velikih međunarodnih lanaca. Ali u sporednim ulicama još postoje mali butici, cvjećare i prodavnice bižuterije. U njima ćaskanje sa vlasnicima spada u ritual kupovine. A njima ovih dana mnogo toga leži na duši.
Hans Georg Rajfenrat ima radnju sa sitnicama koje ljudi kupuju kao poklone. Kaže da je upravo napravio polugodišnji poslovni bilans: „U osnovi, to je smrtna presuda. Ne može se nadoknaditi šestomjesečni gubitak.“
On je, naravno, zatražio pomoć od države, namijenjenu malim preduzetnicima. „To je bilo dovoljno da platim kiriju za radnju", kaže on i dodaje da manje radnje imaju mnogo značajnije probleme izazvane pandemijskom krizom od velikih prodajnih lanaca, jer nemaju rezervna sredstva i prodaju putem interneta.
Rajfenrat smatra da bi država morala da pomogne više, prema francuskom uzoru. U susjednoj zemlji mali i srednji preduzetnici u finansijskim problemima trenutno ne plaćaju ni kiriju ni komunalne usluge ni struju.
Kako će nam izgledati gradovi?
Čak i kada kriza bude prevaziđena, brojni trgovci će imati probleme da sastave kraj sa krajem: „Povećanje obima trgovine putem interneta neće se zaustaviti i vratiti na raniji nivo, pa će faliti promet u centru grada", kaže istraživač gradskih trendova Tomas Kriger za njemački javni servis ARD.
„Doživećemo u narednih nekoliko mjeseci da će se dosta radnji zatvoriti", prognozira on. Ali to nije sve. „I u oblasti iznajmljivanja kancelarijskog prostora predstoje nam fundamentalne promjene", kaže Kriger, „radne strukture u kancelarijskim pozivima, koji sačinjavaju čak 70 odsto radnih mjesta u većim gradovima, promijeniće se bitno i zbog krize i zbog rada od kuće".
Kako će izgledati njemački gradovi za deset godina? Prazne prostorije u prizemlju, a iznad njih napuštene kancelarije? To ne mora biti tako.
„Kada padnu cijene za iznajmljivanje prostorija, onda dobijaju šansu i poslovni modeli koji nisu tako jaki kao veliki prodajni lanci – recimo, fuzioni koncepti sa gastronomijom, umjetnošću, prodajom i kancelarijama. Sve to se može na veoma interesantan način dovesti na jednu površinu", kaže Tomas Kriger.
On smatra da kriza krije i šansu da se dođe do veće urbane raznolikosti: „Za to su potrebni vlasnici poslovnih prostora koji bi se upustiti u to kao i preduzetnici koji bi se odvažili na takav korak.“