Konferencija u Luganu: održiva pomoć za Ukrajinu

Konferencija o Ukrajini u Luganu planirana je mnogo prije nego što je Rusija napala ovu zemlju u februaru 2022. godine. Švicarska je pozvala na konferenciju o borbi protiv korupcije i privrednom razvoju u Ukrajini. I to ne bez razloga: zemlja je prije početka rata bila u prilično lošem stanju i zauzimala je 122 od 180 mjesta na rang listi po korupciji organizacije "Transparency International".

No ruski rat protiv Ukrajine je radikalno promijenio situaciju. Sastanak u Švicarskoj je pretvoren u konferenciju o obnovi. Sudjelovalo je preko 40 zemalja i 16 međunarodnih organizacija. Ali to nije bila klasična "donatorska konferencija" na kojoj vlade donose nejasna obećanja o financiranja pomoći žrtavama rata, građanskog rata ili prirodnih katastrofa. U Luganu se radilo o principima.

Ogromne svote za ogromne štete

Okupljene države i organizacije, poput Ujedinjenih naroda ili Evropske investicione banke, definirale su u sedam poglavlja kako bi trebalo organizirati obnovu zemlje usred rata. Ukrajinski premijer Denis Šmihal naveo je ogromnu svotu od 750 milijardi američkih dolara kao cijenu za održivu obnovu. Prema njegovim izračunima, polovica toga mogla bi se platiti zaplijeniti i prodajom ruske imovine u inozemstvu. No do sada EU, SAD i druge zemlje oklijevaju u poduzimanju ovog koraka. Do sada je imovina ruske države i oligarha lojalnih režimu bila samo "zamrznuta" sankcijama, što znači da se ne može ekonomski koristiti. Do sada je zabilježeno samo nekoliko zapljena imovine.

Jasno je da će sanacija štete u Ukrajini, za koju je odgovorna Rusija, trajati godinama, ako ne i desetljećima, rekla je njemačka ministrica razvoja Svenja Schulze u Luganu. "Ovo je ogroman poduhvat", dodala je. Kancelar Olaf Scholz je prošle sedmice predložio "Marshallov plan" za Ukrajinu, odnosno investicioni program po uzoru na onaj koji je tadašnji američki državni tajnik George C. Marshall izradio nakon Drugog svjetskog rata za žrtve rata u zapadnoj Evropi, ali i za Njemačku, koja je bila kriva za rat. S oko 12 milijardi dolara ulaganja pokrenuto je njemačko "ekonomsko čudo",  koje je američkim tvrtkama otvorilo i nova prodajna tržišta. To bi se moglo dogoditi i u Ukrajini, rečeno je u Luganu. Nakon rata će nastati opet ​​tržište od 40 miliona ljudi koji teže Zapadu.

Obnova mora protjecati u duhu demokracije i održivosti

"Luganska deklaracija", kako se ovaj plan za sada zove, predviđa da se obnova odvija putem međunarodnog partnerstva s više od 40 država potpisnica. Potrebu i provedbu treba redovito provjeravati. Evropska unija tu ima posebnu odgovornost s obzirom na to da je Ukrajina od prošle sedmice kandidat za članstvo u EU. Evropska unija do sada je obećala 6,4 milijarde eura konkretne pomoći. Fokus programa obnove stoga bi trebao biti i na približavanju Ukrajine evropskim standardima. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen obećala je da Bruxelles neće ostaviti Ukrajinu na cjedilu i da će je podržavati dokle god to bude potrebno.

Sudionici konferencije u Luganu traže da obnova mora biti transparentna i u skladu s vladavinom prava. Korupciju treba suzbiti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je odgovarajuća obećanja u svom video obraćanju tokom konferencije.

Prema "Luganskoj deklaraciji", demokratsko sudjelovanje, decentralizirano upravljanje sredstvima u općinama, perspektive za povratak izbjeglica i društveni pristup trebali bi biti misli vodilje razvoja.

Pri provedbi projekata treba voditi računa o ravnopravnosti spolova, poštivanju ljudskih prava i sudjelovanju svih društvenih skupina. Općenito, cijeli program obnove mora biti osmišljen tako da bude održiv i što je više moguće prihvatljiv za zaštitu klime.

Konkretna obnova je već započela

To su veliki ciljevi za zemlju koja se nalazi usred rata, priznaje ministrica za gospodarsku suradnju Svenja Schulze. Ali ona je dodala kako je održiva obnova već sad moguća. Riječ je o popravcima vodovoda, sustava grijanja i kuća kako bi Ukrajina prebrodila zimu. “Obnova u Ukrajini već počinje”, rekao je Schulze. To je moguće u zapadnim dijelovima zemlje. Predstavnik Estonije dao je praktičan primjer kako njegova zemlja pomaže. Pojedini gradovi u Estoniji počeli su obnavljati vrtiće u partnerskim zajednicama u Ukrajini koji su oštećeni ruskim napadima. “Negdje jednostavno moramo početi”, rekao je Andres Rundu, zamjenik estonskog ministra vanjskih poslova.

Međutim, u Luganu nije bilo jasno kako se može i treba odvijati obnova na područjima koja je Rusija okupirala na istoku i jugu Ukrajine. "Najbolje bi bilo da ovaj rat konačno završi. Zato činimo sve da Putin sada zaustavi ovaj rat", rekla je Schulze. Do sada je savezna vlada osigurala milijardu eura kao izravnu subvenciju državnom proračunu Ukrajine, kako bi se, primjerice, mogle nastaviti isplaćivati ​​plaće državnih službenika. Uz to, tu je i 426 milijuna eura za konkretne građevinske projekte. Njemačka ministrica za razvojnu pomoć rekla je da je ovo početak i da će nadogradnja biti nužna. Pored civilne obnove toga, Ukrajina dobiva milijarde od SAD-a i saveznika iz EU-a za kupnju oružja i streljiva.

Daljnje konferencije slijede

Ukrajinski premijer Denis Šmihal bio je prilično samouvjeren nakon konferencije. Obnova bi, po njegovom, trebala funkcionirati tako "da sve što je uništeno bude bolje nego što je bilo prije". Švicarski domaćin, predsjednik Ignazio Cassis, rekao je da je deklaracija iz Lugana usred rata imala za cilj dati građanima Ukrajine nadu da nisu sami. Prema Cassisu, sastanak u Luganu je tek početak dugog procesa. Sljedeće ukrajinske konferencije već su planirane: 2023. u Velikoj Britaniji i 2024. u Njemačkoj ili Estoniji. Denis Šmihal je u ime Ukrajine pozvao međunarodnu zajednicu na brzo djelovanje. Njegova zemlja je spremna za to. "Kada kažemo da želimo brzo početi, to i mislimo", zaključio je ukrajinski premijer.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu