Konačno predsjednik!

Austrija konačno ima novog predsjednika i njegovo ime je Alexander Van der Bellen. Kandidat stranke Zelenih je u ponovljenim predsjedničkim izborima povećao prednost u odnosu na kandidata austrijskih Slobodnjaka Norberta Hofera, te sa 53 posto dobijenih glasova postao novi austrijski predsjednik, a nakon najduže utrke za najvišu državnu funkciju u austrijskoj povijesti. Javnost, mediji i analitičari očekivali su tijesan rezultat i špekulirali su da će se i ovoga puta na konačnu odluku o novom predsjedniku morati čekati do narednog dana i do prebrojavanja glasova putem pošte. Prednost kandidata stranke Zelenih bila je, međutim, nedostižna već neposredno nakon zatvaranja biračkih mijesta.

U svom prvom obraćanju javnosti Alexander Van der Bellen je, govoreći o historijskom danu, objasnio kako želi biti proevropski i predsjednik svih Austrijanaca. Što je po procjeni analitičara plan za čije će ostvarenje biti potrebno mnogo truda i vremena. Svi oni, slažu se naime u procjeni da je malo koja od dosadašnjih predizbornih kampanja u Austriji bila oštra kao ova, te da se nikada do sada u utrci za predsjednika nisu našla dva politička tabora sa toliko oprečnim stavovima i načelima. „Tome shodno, onih 47 posto birača koji su glasali za desničara Norberta Hofera, neće uopšte biti lako ubijediti u to da je Alexander Van der Bellen i njihov predsjednik“, zaključuje tako komentator austrijske državne televizije.

Ovi predsjednički izbori bili su jedinstveni i zbog toga što su trajali punih deset mjeseci, što su prvi put u istoriji zemlje morali biti ponovljeni, te što se sada, takođe po prvi put, na najvšoj državnoj funkciji nalazi nekadašnji funkcioner stranke Zelenih. On je u ovim ponovljenim izborima ipak uspio mobilisati veći broj birača, kako svojih redovnih simpatizera, tako i onih iz drugih političkih tabora, koji su željeli spriječiti desničara Norberta Hofera.

Šta kaže BHS zajednica?

Što se tiče građana porijekom iz bivše zajedniče države, oni su rezultatom ovih predsjedničkih izbora uglavnom zadovoljni, iako se i u redovima ove biračke skupine često moglo čuti kako glasači nisu glasali za Van der Bellena, već protiv Norberta Hofera.

„Rezultat je dobar, zadovoljan sam“, kaže tako kulturni radnik i publicista Goran Novaković. „Hofer je u predizbornoj kampanji širio strah od stranaca i izbjeglica i plašio ljude da će zbog njih izgubiti i ono malo što imaju, ali oni su, evo, ipak odlučili da ga spriječe u tome da npr. pokrene pitanje izlaska Austrije iz EU, što bi zemlju, s obzirom na to koliko je austrijska privreda orijentisana na izvoz, dovelo u ozbiljne probleme“, objašnjava Novaković.  Ovaj rođeni Beograđanin smatra takođe da je Alexander Van der Bellen uspio da se profilira i kao kandidat političke sredine, što mu je donijelo i određene glasove konzervativnijih krugova.

Signal „velikim" strankama

Kemal Smajić, pokretač mnogobrojnih socijalnih i kulturnih projekata u bosanskohercegovačkoj zajednici u Beču i Austriji, kaže da je nakon saopštenja prvih rezultata doživio olakšanje, ali, i da je zabrinut, s obzirom na veliku podijeljenost u zemlji. Ovako tijesan ishod izbora, po njemu bi najprije trebao biti signal takozvanim velikim strankama, socijademokratima i konzervativnim narodnjacima. „Nadam se da će se oni konačno zauzeti za to da u ovom društvu više nije važno ko je šta i ko odakle dolazi, već kako ko doprinosi ovome društvu. Kada bi te takozvane velike stranke istinski podržale proces integracije i inkluzije, onda bi takođe postalo jasno koliko doseljenici mogu doprinijeti razvoju ove zemlje, što bi bio i politički uspjeh tih stranaka. Trenutno je situacija takva da desničari ipak puno spretnije barataju strahovima od doseljenika i da na taj način kupe političke poene. Sve dok se te, nekada velike stranke, konačno ne ujedine, ne probude i ne pokrenu, desničari će u ovoj zemlji, plašim se, biti sve jači“, kaže Smajić.

Goran Novaković smatra da do velikih promijena u dnevnoj politici u dogledno vrijeme neće doći, a sumnja i u to da su spomenute stranke spremne za reforme i promjene. „Te stranke, koje u međuvremenu više svakako nisu velike, će se opameti tek kada ih desničari potpuno poraze. Ja tek tada računam sa pomakom sa mrtve tačke. Intergracija i inkluzija su velike i svakako važne teme, ali sumnjam da novi predsjednik po tom pitanju može nešto promijeniti, jer nema ulogu u svakodnevnoj politici. Iako su to teme koje su njemu lično svakako važne, on je tu ipak više kao moralna instanca i može evetnualno imati određen uticaj u vanjskoj, ali ne previše i u dnevnoj politici“, smatra Novaković.

Bivši i današnji nacionalisti

Još jedna specifična karakteristika ovih izbora jeste činjenica da je određeni dio austrijskih državljana koji vode porijeklo iz bivše zajedničke države, podržavao desničarskog kandidata Norberta Hofera. Novaković o tome kaže: „To su ljudi koji su austrijski državljani, ali su u biti još uvijek nacionalisti zemalja iz kojih dolaze i njima se onda dopada i ta slobodnjačka nacionalistička retorika. Birajući njih, oni se nadaju da će zaštititi sebe i svoja radna mjesta od novih doseljenika, koje Slobodnjaci predstavljaju kao opasnost. To je žalosno, jer bi ti ljudi, ako bi imali svoje političke predstavnike i ako bi se organizovali i stvar uzeli u svoje ruke, mogli na mnoge druge načine podržati reforme koje bi donijele nova radna mjesta, kako za njih tako i za druge. Oni imaju veliku političku moć, samo toga nisu svjesni. Ovako su oni, na žalost, samo lak plijen za desničare“, pojašnjava Novaković.

Filip Zloušić, potpredsjednik bečke podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak, kaže da mu se u tom smislu nimalo nije dopalo to što se kandidat slobodnjaka Norbert Hofer, kako kaže, dodvoravao srpskoj zajednici u zemlji. „To je načelno neukusno, a kamoli kada na taj način još raspirujete mržnju i probleme iz inostranstva importirate u Austriju, a sve zbog jeftinih političkih poena“, kaže Zloušić i dodaje da je zadovoljan rezultatom izbora, ali više zbog toga što je spriječena pobijeda jednog desničara, a manje zbog toga što je Alexander Van der Bellen bio kadidat kojeg bi birao i u drugim okolnostima. „Inače konstatujem da svi kažu da je zemlja podijeljena, ali ja tu stvar ne vidim tako crno-bijelo. Političari u predizbornim kampanjama svašta kažu, a nakon izbora to onda drugačije izgleda“, kaže Zloušić.

Osim toga, dodaje on, Austrija je demokratija, novom predsjedniku svi su već čestitali na pobjedi i sada je na njemu, ali i na cijelom društvu, da se poradi na tome da se taj navodni razdor u zemlji ponovo zatvori.