Konačno dogovor o zaštiti otvorenog mora

Natezanje o zaštiti otvorenog mora među članicama UN-a je trajalo 15 godina, a i posljednji sastanak prošle subote u New Yorku je potrajao gotovo 40 sati ispunjenih neprekidnim cjenkanjem do duboko u noć prema nedjelji. Ali čelnica konferencije Rena Lee je ipak konačno mogla reći "brod je stigao u luku" - uz pljesak delegata.

- pročitajte još: Šta kada vam more otme zemlju i kuću?

Dogovor je i više nego ambiciozan: u dogledno doba bi najmanje 30 posto otvorenog mora trebalo biti proglašeno zaštićenom zonom, a i inače se dogovorom predviđa kako bi svako zadiranje u more, bilo to iz gospodarskih, znanstvenih ili bilo kojih drugih razloga, trebalo i dokazati kako neće narušavati prirodni okoliš. Osim toga, pod zaštitu UN-a bi trebala doći i biološka raznolikost morskog života.

- pročitajte još: Ekskluzivno: Kako brodovi sistematski izbacuju masnu otpadnu vodu u more

"Otvoreno more" je donekle rastezljiv pojam, jer to znači more ne samo s onu stranu 12 milja teritorijalnih voda svake države, nego i izvan zone od 200 milja "gospodarske zone" pred nečijom obalom, koju nisu proglasile sve države jer su i temelji u međunarodnom pravu za to prilično klimavi. Utoliko se čini da "otvorenog mora" zapravo ima malo, ali to mogu misliti samo oni koji ne poznaju naizgled beskrajna prostranstva pučine: gotovo dvije trećine svjetskih mora su po bilo kojem kriteriju otvoreno more, dakle pučina.

Dogovor je tu, ali...

To su bile dobre vijesti, ali sad dolazi veliki "ali": makar voditeljica konferencije kategorički tvrdi kako tu više nema pregovora, postupak prihvaćanja neće biti ni kratak, ni brz. Najprije se sve to treba prevesti na šest službenih jezika Ujedinjenih naroda, a onda tekst moraju ratificirati parlamenti država članica.

Onda je tu i način donošenja odluke o tome koje područje otvorenog treba biti proglašeno zaštićenim: kako se čuje od sudionika konferencije, izaslanstva Rusije i Kine su ustrajala da to trebaju prihvatiti sve članice UN-a jednoglasno. Drugim riječima, na taj način bi bilo malo nade da se prvo zaštićeno područje proglasi u dogledno doba jer bi bilo dovoljno da jedna Andora ili Liechtenstein budu protiv pa da se ne dogodi ništa. Opet, kako kažu sudionici konferencije novinarima agencije dpa, na koncu će biti dovoljni glasovi tri četvrtine članica UN-a - a ni to nije laka zadaća.

Osobito zemlje ne tako bogatog Juga su sve do kraja ustrajale u još jednom problemu: što bi se trebalo dogoditi sa znanstvenim saznanjima u istraživanju otvorenog mora. Tu je možda manje zanimljivo ako se otkrije neka nova, posve čudna riba - makar i ona može sadržavati važan odgovor na mnoga pitanja i biologije i medicine i što bi moglo potencijalno značiti mlijarde farmaceutskim kompanijama. Ali mnogo se više uzbuđuju duhovi oko mogućih geoloških, dakle otkrića rudnih i drugih bogatstava koja se nalaze na dnu mora.

Tu neće biti nikakve obveze da se sva saznanja objave svima, nego je tu dogovor o mehanizmu novčane nadoknade siromašnijim članicama UN-a. Koliko će to biti, o tome sudionici konferencije još nisu znali ili htjeli ništa reći novinarima.

aš(dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu