Kome je bila potrebna revizija tužbe?

Ukoliko se zaista ispostavi da je Međunarodni sud pravde u Hagu još u maju prošle godine obavijestio Sakiba Softića da ga ne smatra agentom BiH, postavlja se opravdano pitanje zbog čega se na ovaj način ušlo u pokretanje postupka revizije tužbe BiH protiv Srbije. Sud je navodno obavijestio Softića da  je neophodno novo imenovanje u ovom postupku nakon što je on tražio odgovor da li je njegovo imenovanje iz 2002. godine još važeće.

Zavjera ili logična odluka?

Upravo ova informacija, koja je sinoć stigla od predsjednika Međunarodnog suda Ronny Abrahama, a koju prenose mediji, otvara pitanje opravdanosti pokretanja postupka bez saglasnosti sve tri strane u BiH, odnosno članova Predsjedništva BiH. Analitičari smatraju da je u ovakvim odnosima, onima koji su pokrenuli cijelu priču preostalo jedino da optuže sud da je radio u funkciji politike.

„Nakon odbacivanja zahtjeva za revizijom gospodin Bakir Izetbegović je prinuđen da na retoričkom planu, raznim političkim strategijama, optuži Međunarodni sud da je iznevjerio pravdu i da ga svrsta u neku vrstu geopolitičke zavjere protiv Bošnjaka razbuktavajući i dalje vlastiti nacionalizam", kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Enver Kazaz, navodeći da će i političke oligarhije iz RS nastaviti da budu portparoli nekadašnje politike iz Srbije, braneći ih na svim poljima.

Izetbegović bi bio „krivac“ u oba slučaja

Razvoj događaja i odluka Suda upravo govore u prilog činjenici da je Predsjedništvo BiH trebalo imati zajednički stav u vezi sa ovim pitanjem pa i u smislu imenovanja agenta pred Međunarodnim sudom. Iako toga nije bilo, Izetbegović je u konsultaciji sa predstavnicima drugih bošnjačkih partija ali i porodicama žrtava, donio odluku da se u proces revizije ipak ide. Analitičari smatraju da je i on znao šta je ishod, ali da nije imao izbora s obzirom na to da su samo dva scenarija bila moguća. U prvom u kojem ne pokreće reviziju, postaje odgovoran prema žrtvama i gubi političke poene i drugom, aktuelnom, u kojem je optužen da nije reagovao na pravi način i da se bespotrebno čekalo deset godina na pokretanje revizije.

Izetbegović i Softić susrešće se i sa krivičnom prijavom koju protiv njih podnosi NDP, član Saveza za promjene, koji je u koaliciji sa SDA na državnom nivou. Prijava će biti podnijeta Tužilaštvu BiH zbog lažnog predstavljanja, podstrekavanja na lažno predstavljanje kao i uzurpacije ustavnih ovlaštenja.

Preispitati učešće u koaliciji

„Advokati su pripremili kompletnu tužbu i ostalo je još samo da se utvrdi ko će biti potpisnici. U ponedjeljak je predajemo Tužilaštvu BiH“, kaže lider NDP-a Dragan Čavić pozivajući predstavnike Saveza za promjene da preispitaju odnose unutar koalicije sa liderom SDA Bakirom Izetbegovićem i stvore nove uslove za njeno funkcionisanje.

S druge strane porodice žrtava traže odgovornost, prvenstveno članova Predsjedništva BiH Mladena Ivanića i Dragana Čovića, koji nije htio da podrži zahtjev za reviziju. Takođe traže i odgovornost Bakira Izetbegovića s obzirom na to da „cijeli proces nije pripremljen kako treba", te da se čekalo deset godina, iako je bilo osnova da se ranije krene u reviziju.

U svakom slučaju politički aspekti cijelog slučaja tek će biti analizirani a svako će je analizirati na svoj način i kroz svoje potrebe, tvrde analitičari.

Odluka bitna za sve

„Ipak, mislim da je odluka suda jako dobra jer je poslala poruku da su institucije zemlje bitne, da je bitna jedinstvena odluka. Ovo je iznenađenje za sve, i za Bošnjake i za Srbe samo iz različitih uglova. Sud pravde je morao da se drži pravnih principa da ne bi otvorio pandorinu kutiju na brojnim stranama svijeta. BiH je pod utjecajem međunarodnog prava sada postala i konačno dejtonska država. Ovo je tačka na previranje od 20 godina, gdje se nešto tražilo mimo institucija sistema. Ovo je bitno i za evropski put BiH i političari na svim stranama treba da izvuku pouku iz ovoga, bez obzira o kojoj se strani radi“, kaže direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, Miloš Šolaja. 

Nema najave o povlačenju nekih novih poteza, kada je riječ o reviziji tužbe mada se pojavila informacija da bi naredni korak mogao biti podnošenje tužbe pred pravosudnim institucijama u Srbiji, za šta još nema potvrde, iako porodice žrtava kažu da neće odustati od ovog procesa. Da li će to biti „dobra priča“ za prikupljanje nekih novih političkih poena, analitičari smatraju da ako ne ova, onda neka druga sigurno hoće, jer su to procesi na kojima počiva sva politika u BiH.

Biće još kriza

„Jasno je da će retorika u budućnosti biti takva da se traži neki izlaz iz vaninstitucionalnog djelovanja i krize vlasti. Ali milion je razloga za neke nove krize i nove političke sukobe. Koje će od njih povući Dodik ili Izetbegović, zavisi od sticaja okolnosti. Nakon krize referenduma, pa revizije, očekuje nas najvjerovatnije kriza mehanizma koordinacije a onda nakon toga ustavna kriza koju će pokrenuti Dragan Čović. Mi smo naučili da živimo sa krizama koje održavaju nacionalisti na vlasti", zaključuje Kazaz.