Koliko je stabilno kinesko gospodarstvo?

Mnoštvo visokih nebodera, svaki ima 20 katova. Tko želi znati zašto Kina troši 60 posto svjetske prizvodnje betona i ugrađuje 60 posto od svih ukupno proizvedenih dizala, odgovor nalazi u predgrađu grada Hangzhoua na istoku zemlje. Tu se nalazi na stotine novih zgrada. No kada se malo bolje pogleda, upada u oči da su prozori prazni, isto kao i lokali. Zgradama nedostaju stanari.

"Većinu tih stanova kupili su ljudi iz okolnih gradova da ulože novac. Oni tu ne stanuju. I ne iznajmljuju ih, jer stanovi još nisu gotovi. Tu nema ni unutarnjih vrata, ni WC-a", objašnjava posrednica u prodaji nekretnina Xu Meijun. Kaže da je nastanjeno samo oko 30 posto novih stanova.

Cijene počinju padati

Stanovi su kod Kineza omiljena investicija. To nije čudo, jer su godinama cijene nekretnina stalno rasle, po 20 posto godišnje. Naravno da su onda zbog te potražnje stalno građene nove zgrade. Danas je jasno: u mnogim gradovima pri tome je zanemarena stvarna potreba za stambenim i poslovnim prostorom. Godine 2013. su u Hangzhou prodana građevinska zemljišta u ukupnoj vrijednosti od 16 milijardi eura. "To je novi rekord", kaže stručnjak za nekretnine Ding Jiangang i dodaje: "Ovdje će više od deset velikih građevinskih projekata izgubiti uloženi novac. Tržište nekretnina u Hangzhou je u ozbiljnim problemima."

Ulagači su postali oprezni i manje kupuju. Cijene počinju padati. Prema podacima iz 100 kineskih gradova, u 71 gradu su stanovi pojeftinili. Stručnjaci predviđaju da će se taj trend nastaviti i dovesti do korekcije postojećeg nerealnog stanja. Jedino još nije moguće predvidjeti koliko će cijene pasti. Velike metropole poput Pekinga, Šangaja ili Shenzhena taj novi trend neće pogoditi jer se ondje stanovi još uvijek traže, kaže predsjednik Europske trgovinske komore u Kini Jörg Wuttke.

Jednostavan recept

Mišljenja stručnjaka se razlikuju kada se radi o pitanju kako će se ta kriza na tržištu nekretnina odraziti na kinesko gospodarstvo. Puno je toga na kocki. Trgovina nekretninama čini oko jednu petinu kineskog bruto društvenog proizvoda. Veliki dio građevinskih projekata je financiran kreditima neregularnih banaka, koje novac posuđuju i onima za koje nije sigurno da će ga moći vratiti. Ako takve "banke u sjeni" ne uspiju naplatiti svoja potraživanja, to će ozbiljno poljuljati taj neregulirani bankarski sektor. A kriza će se sigurno prenijeti i na državne poslovne banke. Kineska vlada bi mogla spriječiti tu krizu boljom regulacijom "sivog" bankarskog tržišta, no tada će presušiti i krediti, što će se pak negativno odraziti na gospodarski rast.

Stručnjaci kažu da je recept jednostavan. Da bi se spriječila kriza, mora se smanjiti gradnja novih stambenih i poslovnih prostora. No lokalne uprave, koje se velikim dijelom financiraju iz takvih projekata, i dalje prodaju građevinska zemljišta. I rizik raste. Na kraju bi mogla izbiti gospodarska kriza.

Naravno, u slučaju krize na tržištu nekretnina nitko ne računa s gospodarskim kolapsom Kine. No službeni cilj, gospodarski rast od 7,5 posto, u tom slučaju ne bi ni izbliza bio ostvariv.