Koliko je bogohuljenja dozvoljeno u Evropi?

Sloboda izražavanja i sloboda medija su ugrađene u Povelju o osnovnim pravima Evropske unije. U demokratskim društvima, važno je tolerisati takođe i neprijatna mišljenja, čak i ako ona mogu povrijediti nečija vjerska osjećanja.

Ali onda se uvijek postavlja pitanje koje su kritičke ili podrugljive izjave dozvoljene i kako se društvo odnosi prema njima.

Pregled provokacija protiv vjerskih zajednica i postupanja sa blasfemijom ili bogohuljenjem u Evropi.

Danska želi da zabrani javno spaljivanje Kurana

Nakon nekoliko slučajeva spaljivanja Kurana u Danskoj ove godine, danska vlada je najavila da će protiv toga preduzeti pravne mjere. Do sada je sloboda izražavanja u Danskoj išla toliko daleko da se za spaljivanje Kurana nisu snosile nikakve pravne posljedice. Ubuduće bi to po zakonu moglo da bude kažnjivo - novčanim kaznama ili kaznom do dvije godine zatvora.

Spaljivanje Kurana je „u osnovi čin prezira i neprijateljstva" koji „šteti Danskoj i njenim interesima", rekao je danski ministar pravde Peter Humelgard (Hummelgarrd). Prema riječima ministra, bezbjednost Danske je glavni razlog za predloženi zakon.

Nakon što je teroristička mreža Al Kaida pozvala na napade, Danska je pojačala mjere bezbjednosti. Ali, umjetnici i intelektualci upozoravaju na posljedice, koje bi takav zakon mogao imati na slobodu izražavanja. U peticiji su pozvali dansku vladu da ne uvodi zakon, što vide kao "napad na umjetnost, političko izražavanje i slobodu štampe". Danska je još 2005. godine bila suočena sa dijelom nasilnim protestima u arapskom svijetu nakon što je danski list „Jyllands-Posten” objavio seriju karikatura o islamu. Tadašnji danski premijer se ogradio od objavljivanja karikatura, ali se osvrnuo i na pravo na slobodu štampe i slobodu izražavanja, što je veoma važno u Danskoj.

U Danskoj je do 2017. postojao de fakto zakon protiv bogohuljenja. Međutim, danske vlasti su procesuirale samo nekoliko slučajeva, dok na kraju nije ukinut. Prema navodima vlade, mogući novi zakon ne bi trebalo da se odnosi na ograničavanje slobode izražavanja. Međutim, trebalo bi zabraniti „neodgovarajući odnos prema objektima od značaja za vjersku zajednicu“. Glasanje o zakonu očekuje se ove nedelje.

Spaljivanje Kurana u Švedskoj

Pored Danske, ove godine je bilo nekoliko slučajeva spaljivanja Kurana i u Švedskoj. Najviše pažnje privukla je akcija Iračanina Salvana Momike koji je pobjegao u Švedsku: aktivista je u junu palio stranice iz Kurana ispred Velike džamije u Stokholmu. Posljednjih mjeseci je više puta organizovao slične događaje.

To je ponekad izazivalo nasilne proteste i nerede u zemlji i ozbiljne tenzije između pretežno muslimanskih zemalja i Švedske. Švedska vlada je osudila "islamofobične akcije", ali i istakla zaštitu slobode izražavanja. Takođe je napomenula da je policija nezavisna, kada se radi o odobravanju javnih okupljanja.

Policija je, pak, posljednjih mjeseci više puta ponavljala da daje dozvolu za javna okupljanja, ali da ne odgovara za njihov sadržaj. Pokušaj zabrane paljenja Kurana i sličnih akcija propao je na švedskom sudu ove godine. Razlog: Sloboda okupljanja i demonstracije su zaštićena prava u Švedskoj. A kao i u mnogim drugim zapadnim zemljama, ne postoji zakon o bogohuljenju.

Salvan Momika je trenutno pod istragom zbog pobune. Švedski sud je prvi put osudio optuženog za spaljivanje Kurana u oktobru. Čovjek je 2020. godine zapalio Kuran i slaninu na roštilju ispred katedrale u Linkopingu sa natpisom koji je pokazivao pogrdnu opasku o proroku Muhamedu. Za sud je ovo bila akcija koja je bila posebno usmjerena protiv muslimana, a ne protiv islama kao vjere. Međutim, u Švedskoj nema planova da se mijenja zakon kao u Danskoj.

Ali Švedska je takođe povećala mjere predostrožnosti nakon akcija paljenja Kurana. Vlasti su kao razlog navele povećan rizik od napada islamista. Sredinom avgusta proglašen je drugi najviši nivo uzbune od terorizma za cijelu zemlju.

Polugola na oltaru Kelnske katedrale

I u Njemačkoj je sloboda izražavanja zagarantovana Ustavom. Član 5 kaže da svako ima pravo da „slobodno izražava svoje mišljenje govorom, pisanjem i slikom“. Ipak postoje granice.

Njemačka je jedna od rijetkih evropskih zemalja, koja štiti vjerske zajednice takozvanim članom o bogohuljenju. Onima, koji koriste uvrede koje „mogu da naruše javni mir", može biti izrečena kazna do tri godine zatvora. To ne znači da ismijavanje Boga ili božjeg poslanika treba da bude generalno kažnjavano u Njemačkoj, već samo uvrede, koje štete javnom miru. Međutim, član 166 Krivičnog zakonika se veoma rijetko primjenjuje u Njemačkoj.

Na primjer, 2006. godine jedan penzioner je osuđen na uslovnu kaznu nakon što je dijelio rolne toalet papira sa natpisom „Kuran". A 2013. godine jedna aktivistkinja je kažnjena, jer je na svom golom torzu napisala „Ja sam Bog“ i skočila na oltar Kelnske katedrale. Međutim, ona je procesuirana samo zbog ometanja vjerske službe, ali nije osuđena za bogohuljenje. Po pravilu, vrijeđanje Boga ili božjeg poslanika nije predmet suda i bogohuljenje se u Njemačkoj zakonski kažnjava samo ako ima ozbiljne posljedice.

Francuski satirični časopis "Šarli ebdo"

Dvojica islamista su 2015. izvršila napad na francuski satirični časopis „Charlie Hebdo". Razlog su bile karikature objavljene u ovom časopisu ,koje su prikazivale božijeg poslanika Muhameda i koje su razbjesnile i naljutile muslimane širom svijeta. Samo nekoliko dana nakon napada na redakciju, u kojem je poginulo dvanaestoro ljudi, premijer Manuel Vals (Valls) izašao je pred Narodnu skupštinu i izjavio da bogohuljenje nikada neće biti dio francuske jurisdikcije.

I francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) je takođe branio pravo na bogohuljenje u zemlji. Sloboda izražavanja u Francuskoj takođe uključuje mogućnost da se piše ili kaže ono što drugi smatraju bogohuljenjem. Bogohuljenje nije zločin u Francuskoj od 1881. godine. Zemlja ima strogo odvojenu vjeru od države skoro 120 godina. Ovaj sekularizam je viđen kao istorijski pokušaj da se obuzda uticaj crkve u zemlji. Čak i danas, je ovaj princip visoko prihvaćen među francuskim stanovništvom.

Poljska: Bogorodica sa dugom

Poljska se smatra veoma katoličkom zemljom, u kojoj crkva još uvijek ima veliki uticaj na javni život. Poljski ustav takođe garantuje slobodu izražavanja. Posljednjih godina, posebno umjetnici su se više puta suočavali sa optužbama za bogohuljenje.

2019.godine je galamu je izazvao oreol Bogorodice u bojama LGBT pokreta. Tužioci širom zemlje podnijeli su krivične prijave protiv tri mlade žene koje su distribuirale sliku. Optužba: Povrijedili ste osjećanja vjernika likom Bogorodice u duginim bojama. Ovo se u Poljskoj smatra krivičnim djelom, za šta se može dobiti do dvije godine zatvora. Na kraju su tri žene oslobođene. Prema sudu, akcija je bila "provokativna", ali cilj žena nije bio da uvrijede.

Dok zemlje poput Poljske i Njemačke imaju paragrafe o bogohuljenju u svojim krivičnim zakonima, mnoge evropske zemlje su ih već ukinule. Ovo uključuje Irsku, gdje je paragraf ukinut 2018. Norveška i Holandija, zajedno sa Švedskom, takođe su nedavno izbrisale slične stavove iz svojih zakonika.

U Njemačkoj se takođe ponavljaju pozivi da se ovaj paragraf ukine u interesu slobode izražavanja.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu