Koliko izbjeglica i odakle bježi u Njemačku?

Ratne izbjeglice iz Ukrajine

Prema podacima saveznog Ministarstva unutrašnjih poslova, od kraja februara do kraja septembra 2022. godine je 998.000 izbjeglica iz Ukrajine uvedeno u Centralni registar stranaca u Njemačkoj. Oko dvije trećine su žene a jedna trećina muškarci. Među njima je 350.000 djece i mladih. U istom tom periodu 80.000 Ukrajinaca je odjavilo svoj boravak u Njemačkoj.

U Njemačkoj bi se moglo nalaziti i puno više ljudi iz ratne zone. Ukrajinci mogu ući u Evropsku uniju bez vize i mogu se 90 dana slobodno kretati unutar zemalja članica EU-a, koje su članice Šengena. U tom roku oni moraju dobiti dozvolu boravka za period nakon isteka tih 90 dana. Prema UNHCR-u, više od 700.000 Ukrajinaca u Njemačkoj dobilo je status ratnih izbjeglica sa pravom na zaštitu.

Tražioci azila

U Njemačku opet dolazi veći broj izbjeglica preko Mediterana i Zapadnog Balkana. Od januara do avgusta 2022. njemačkom saveznom Uredu za migracije i izbjeglice podnesena su 115.402 (prva) zahtjeva za azil. U istom razdoblju 2021. bilo je 85.230 takvih zahtjeva, što govori o povećanju od 35,4 posto u ovoj godini.

Najzastupljeniji su Sirijci s 34.005 zahtjeva za azilom, što je gotovo šest posto manje nego 2021. Afganistanci su podnijeli 19.730 prvih zahtjeva, gotovo 58 posto više nego prethodne godine. Iračani su podnijeli 10.288 početnih zahtjeva, što je povećanje od oko 45 posto. 16.937 podnositelja zahtjeva za azil bila su djeca rođena u Njemačkoj i mlađa od jedne godine.

Kao jedan od razloga povećanog priliva izbjeglica Ministarstvo unutrašnjih poslova u Berlinu vidi u pogoršanju privredne i unutrašnjopolitičke situacije u važnim zemljama za prihvat i tranzit izbjeglica kao što su Turska, Tunis ili Libija. Države EU, poput Grčke i Italije, jedva da finansijski pomažu migrante i puštaju ih da nastave svoj put prema Njemačkoj, iako su zapravo one za njih odgovorne.

Kako su izbjeglice raspoređene po njemačkim pokrajinama?

Tu se koristi takozvani "Königsteinov ključ". Na temelju poreznih prihoda i broja stanovnika, svake se godine preračunava broj ljudi koje svaka njemačka pokrajina može i mora primiti. Time se osigurava pravedna distribucija izbjeglica i migranata.

Ako neka pokrajina smatra da ne može primiti više ljudi i ako može dokazati da je preopterećena, može odustati od uključivanja u preraspodjelu izbjeglica prema „Königsteinovom ključu". Ove godine to je već učinilo 12 od 16 saveznih država jer su evidentno primile više ljudi nego što bi trebale prema ovom ključu. Obustavu prihvata su uvele i komune, odnosno gradovi i opštine. Kao rezultat toga, ukrajinske ratne izbjeglice mogu boraviti kod rodbine ili prijatelja, ali ne primaju socijalnu pomoć od opštine ili grada.

Ima li dovoljno smještajnih kapaciteta?

U junu je u većini gradova i opština bilo dovoljno mjesta u stanovima i kolektivnom smještaju. U međuvremenu se to promijenilo. Sve je više opština u kojima nema slobodnih mjesta. Kao i 2015. i 2016. gimnastičke dvorane s krevetima i pregradnim zidovima postavljaju se kao hitna skloništa. Šatori, koji su ljeti služili kao privremeno rješenje, moraju se i dalje koristiti.

Situacija sa stambenim prostorom u Njemačkoj je veoma napeta. Slobodnih stanova ima samo u udaljenim ruralnim područjima. Gerald Knaus iz think-thanka ESI upozorio je u publikacijama medijske grupe Funke: "Pred nama je istorijska zima, zima istorijskog bijega izbjeglica - ukoliko se situacija u Ukrajini nastavi pogoršavati i ako ne bude bilo grijanja i snabdijevanja električnom energijom, zbog toga što se u ruskom agresorskom ratu uništavaju elektrane ili koristi oružje za masovno uništenje."

Šta je s integracijom?

Postoje kursevi za integraciju i kursevi jezika za izbjeglice. Od septembra je ukupno 100.000 ljudi iz Ukrajine krenulo na kurs za integraciju u njemačko društvo, koji se sastoji od 600 lekcija u okviru kursa jezika i dodatnih 100 lekcija u okviru kursa za orjentaciju, u kojem se polaznicima posreduje znanje o državi, društvu i istoriji Njemačke.

Uz 100.000 Ukrajinaca, oko 90.000 izbjeglica i migranata iz drugih zemalja trenutno učestvuje na kursu integracije. Iz Ukrajine dolazi najveći broj polaznika. Tečajeve širom Njemačke provodi ukupno 1.500 škola jezika i obrazovnih institucija, koje za to imaju odobrenje.

Kako se zbrinjavaju djeca?

Od početka ruskog napadačkog rata je više od 193.000 djece i mladih iz Ukrajine primljeno u škole u Njemačkoj. Iako je brojka polagano rasla u prvih nekoliko mjeseci, nakon ljetnih praznika naglo je skočila. Škole i nastavni kadar su preopterećeni.

Udruženje za obrazovanje i vaspitanje (VBE) govori o "teško rješivim izazovima" u školama. „Nedostatak prostora, nedostatak učitelja i nedostatak podrške drugih profesija, primjerice u suočavanju s ratnim traumama, dovode do toga da je teško ostvariti uspješnu integraciju uprkos maksimalnom angažmanu nastavnog kadra", kaže predsjedavajući ovog udruženja Udo Beckmann u intervjuu za njemačku novinsku agenciju dpa.

Kakvu pomoć traže gradovi i opštine?

Opštine traže više novca za zbrinjavanje izbjeglica, ali i proširenje početnih prihvatnih kapaciteta. Za to treba uzeti u obzir i državnu imovinu. Od juna ukrajinske ratne izbjeglice imaju pravo na osnovnu pomoć u Njemačkoj ako ne mogu sami zaraditi za život. To je u avgustu iskoristilo oko 546.000 ljudi, od čega 191.000 primalaca pomoći nisu radno sposobni, jer su to uglavnom djeca.

U aprilu je savezna njemačka vlada isplatila dodatne dvije milijarde eura pokrajinama i opštinama kako bi mogle obavljati svoje zadaće u pogledu pomoći izbjeglicama. Daljnje finansiranje trebalo bi biti razjašnjeno u novembru. No, novac je odavno potrošen, smatraju u njemačkom Udruženju gradova i Savezu gradova i opština.

Oni su tražili samit o izbjeglicama koji bi okupio savezne, pokrajinske i lokalne organe vlasti. Skup se održava u utorak (11.10.), ali je savezna ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser (SPD) pozvala samo predstavnike gradova i opština, a ne i predstavnike pokrajina. 

Prijeti li kriza, usporediva s onom iz 2015./2016.?

Na to upozoravaju političari iz opozicionih stranaka. Ministar unutrašnjih poslova Bavarske Joachim Herrmann (CSU) kaže: "Ako biste zbrojili tražitelje azila i izbjeglice iz Ukrajine, već bismo značajno premašili brojku iz 2016. godine." Od ljeta 2015. u Njemačku je u roku od nekoliko mjeseci stiglo 1,2 miliona ljudi, uglavnom iz Sirije, Afganistana i Iraka.

Paralele povlače i opštinski predstavnici. Ipak, fokus je na činjenici da su smještajni kapaciteti iscrpljeni s obzirom na napetu situaciju na stambenom tržištu. Uredi i vlasti, koji su 2015./2016. bili pretrpani, sada se puno bolje nose s administrativnim poslovima.

Šta savezna vlada želi poduzeti?

U MUP-u su itekako svjesni problema. Ministrica Nancy Faeser želi sa opštinama istražiti konkretne mogućnosti za poboljšanje situacije. U Berlinu, međutim, postoji potreba za koordinacijom ne samo na nacionalnom nego i na evropskom nivou. Ljudi iz Ukrajine, koji traže zaštitu, neravnomjerno su raspoređeni po Evropi. Poljska i Češka primile su najviše izbjeglica, Njemačka gotovo milion a Francuska - znatno manje.

S obzirom na sve veći broj tražitelja azila, treba suzbiti ilegalne ulaske preko zapadnog Balkana. Intenzivirane (produžene) su kontrole na granici s Austrijom, a njemačka savezna policija pojačano provjerava češku granicu i obavlja kontrole ljudi koji ulaze u zemlju. „Sada nam se sveti što posljednjih godina nismo ni za korak napredovali u stvaranju zajedničkog Evropskog sistema za azil", kaže voditelj poslova u Klubu poslanika Liberalne stranke (FDP) Stephan Thomae i zaključuje:  "Sada nam je, što prije, potreban evropski migracioni samit, kako bismo stvorili jasna pravila o tome kako će se Evropa nositi s ovim i budućim seobama izbjeglica".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu