Koliki je rizik od izborne prevare u SAD-u?

Uoči američkih predsjedničkih izbora 5. novembra, neki korisnici socijalnih mreža su napravili uzbunu zbog moguće izborne manipulacije i prevare birača. DW razmatra koliko su te optužbe tačne.

SAD: Da li stranci potkradaju izbore?

Tvrdnja: Niz postova na društvenim mrežama upozorava da bi stranci, koji ilegalno borave u SAD-u, mogli bespravno glasati na američkim predsjedničkim izborima. "Suočavamo se možda sa najopsežnijom inicijativom za izbornu prevaru u istoriji američke politike," napisao je jedan korisnik na X-u i dodao: "Mogli bismo doživjeti da nam se ponavi 2020-ta."  U ovom tweetu, koji je u svom članku preuzeo list New York Post, se još navodi: "Uredi za socijalnu pomoć u 49 američkih država dijele prijave za registraciju birača strancima, koji borave u SAD ilegalno." Do sada je ovaj post pregledan više od 73 miliona puta.

DW-ova provjera činjenica: Ova tvrdnja je lažna i obmanjujuća

Iako republikanski političari, poput predsjednika Zastupničkog doma Mikea Johnsona, nastavljaju gurati ovaj narativ, analize su pokazale da nema dokaza o raširenoj prevari, odnosno podsticanju stranaca na glasanje na predsjedničkim izborima u SAD. Konzervativni think tank 'Heritage Foundation' pretresao je bazu podataka o izbornoj prevari takve vrste u SAD i pronašao 24 slučaja kada su stranci bez američkog državljanstva, glasali na izborima u periodu od  2003. do 2023.

Iako je istina da stranci potencijalno mogu dobiti obrasce za registraciju birača iz Ureda za socijalnu pomoć, to se može desiti na bilo kojem drugom mjestu za registraciju birača.

"Prijave za registraciju birača dostupne su gotovo svugdje u Sjedinjenim Državama, a dostupne su i online, dakle putem interneta", kaže David Becker, izvršni direktor i osnivač neprofitne, nestranačke organizacije Center for Election Innovation & Research (Centar za izborne inovacije i istraživanja izbora) sa sjedištem u Washingtonu, D.C.

"Svako, ko se želi registrirati za glasanje, mora biti identificiran I dati svoje lične podatke u trenutku registracije," dodaje Becker.  "Dakle, čak i ako bi neko, ko ilegalno boravi u SAD-u, dobio obrazac i pokušao da ga vrati, on ne bi imao vozačku dozvolu ili broj socijalnog osiguranja, koji su povezani sa provjerom državljanstva”. (Op.red.: U SAD  je vozačka dozvola važan dokumenat za identifikaciju, s obzirom da posjedovanje lične karte ili ID Card nije uobičajeno, iako se ona, na izričit zahtjev,  može dobiti.)

"Više studija ali i istraživanja koje je pokrenula država, pokazalo je da do glasanje stranaca na saveznim i državnim izborima u SAD-u  gotovo nikada ne dolazi," objavio je ‘Brennan Center for Justice'  pri Pravnom fakultetu Univerziteta New York navodeći: "To je ilegalno. Ako se neki stranac namjerno registruje ili glasa na izborima, suočit će se s novčanim kaznama, zatvorom i deportacijom."

Da li nepostojanje foto ID-ija ostavlja otvorena vrata za prevaru?

Tvrdnja: U nekim postovima se tvrdi da oni, koji se protive zahtjevu za pokazivanjem ličnog dokumenta sa fotografijom, zapravo žele sakriti izbornu prevaru i zahtijevaju da foto ID postane obavezan prilikom glasanja. Nekoliko postova prati dugačak popis svakodnevnih zadataka, gdje je potrebna takva identifikacija.

DW-provjera činjenica: Netačno.

Svaka američka država postavlja svoja pravila o identifikaciji birača i većina njih zahtijeva od birača da donesu lični dokumenat, kako bi mogli  glasati. To može biti foto ID poput vozačke dozvole, lične karte, pasoša – ili drugih oblika identifikacije kao što su kartica za registraciju birača, rodni list ili kartica socijalnog osiguranja. Prema američkom saveznom zakonu, postoje i posebna pravila za birače, koji prvi put glasaju, ukoliko se prethodno  nisu registrovali i ako nisu pokazali lični dokumenat prilikom registracije.

36 američkih država ima zakone, koji traže od birača da pokažu neki dokumenat  za identifikaciju na biračkim mjestima. Ostalih 14 država i Washington, D.C., "koriste druge metode za provjeru identiteta birača," npr. provjerom potpisa s informacijama u evidenciji, u skladu sa odlukom Nacionalne konferencije državnih zakonodavnih tijela (National Conference of State Legislatures).

"Svi birači, bez obzira na vrstu provjere koju zahtijevaju države, biće optuženi za krivokletstvo ako glasaju pod lažnim pretpostavkama."

Čak i ako bi se neko pokušao lažno predstaviti na biračkom mjestu, "postoji  vrlo velika vjerovatnoća da se pravi birač pojavi i pokušati glasati," rekao je Becker iz CEIR-a. "Postoje veoma stroge kontrole, kako bi se osiguralo da se niko ne može lažno predstaviti, koristeći identitet drugog birača."

Postovi na društvenim mrežama, na kojima se upoređuje glasanje bez ličnog dokumenta sa, recimo, kupovinom alkohola, pri čemu se od vas traži da pokažete ličnu kartu ili neki drugi dokumenat, izlaze iz okvira. "U Sjedinjenim Državama postoji ustavno pravo na glasanje, dok na kupovinu alkohola takvo ustavno pravo ne postoji," ističe Becker.

"Pravo glasa je temelj na kojem se grade sva druga prava koja imamo i stoga, ako postavljamo pravo na to, vrlo je razumljivo da ljudi dobre volje, sa obje strane, žele osigurati da takva prava slučajno ne rezultiraju  situacijom u kojoj glasa neko, ko nema pravo glasa."

Nedavna analiza Centra za demokratiju i građanski angažman na Univerzitetu Maryland pokazala je da gotovo 21 milion američkih građana, koji su u starosnoj dobi kada mogu glasati, nema vozačku dozvolu. Oko 29 miliona građana ima vozačku dozvolu, ali na njoj nema niti njihove trenutne adrese, niti imena.

Da li su glasački listići poslani poštom i uređaji za elektronsko glasanje recept za prevaru birača?

Tvrdnja: Jedan broj korisnika traži zabranu slanja glasačkih listića poštom kako bi se spriječila izborna prevara. "Ako pogledate šta se stvarno dešava prilikom glasanja putem pošte i uređaja za elektronsko glasanje, mi samo tražimo da se utvrdi prevara," glasi još jedan post.

DW provjera činjenica: Netačno.

Izborna prevara povezana s glasačkim listićima, poslanim poštom, je izuzetno rijetka, navodi ‚Brennan Center for Justice' – "tako rijetka da su višestruke analize pokazale da je vjerovatnije da će nekoga udariti grom nego da će počiniti prevaru s glasačkim listićima poslanim poštom."

Postoje mjere koje su na snazi, kao što je video nadzor kutija za odlaganje glasačkih listića ili prisustvo mješovitih timova Izborne komisije s predstavnicima obje stranke, kako bi se osiguralo da nema manipulacije glasačkim listićima.

"Provjere se vrše u trenutku kada birač zatraži izborni listić i u trenutku kada birač vrati listić, često upoređivanjem potpisa ili eventualno broja vozačke dozvole na vraćenom listiću," navodi Becker.

"Svaki glasački listić, bilo da je poslan poštom ili na drugi način, dostupan je samo zato što je određeni birač na biračkom popisu zatražio taj listić. Drugim riječima, ne možete jednostavno štampati listiće. Oni moraju biti povezani s evidencijom birača."

Glasački listići, poslani poštom, postoje već dugo vremena i predstavljaju siguran način glasanja "koji koriste birači svih političkih stranaka," navodi organizacija ‚Bipartisan Policy Center'.

Čak i bivši predsjednik Donald Trump, koji je demonizirao glasanje putem pošte navodeći "namještaljku” u izbornom sistemu razlogom za svoj izborni poraz 2020. godine , sada poziva svoje pristalice da koriste mogućnost ranog glasanja putem pošte.

Uz to, popisi birača redovno se provjeravaju kako bi se sa njih uklonili ljudi koji su preminuli ili su se preselili u drugu državu.

Šta je s elektronskim glasanjem?

Pogrešno zbrajanje na predizborima u Portoriku dodalo je ulje na vatru tvrdnjom da su uređaji za elektronsko glasanje slaba karika u izbornom sistemu. Pri tome, većina američkih birača zapravo ne glasa elektronski – ili ako to rade, obično još uvijek postoji papirni trag za praćenje.

"Samo nekoliko birača u državama poput Louisiane, Mississippija i Tennesseeja još uvijek koristi nekoliko čisto digitalnih glasačkih listića, odnosno glasa putem touch screena, kaže Becker. "No, više od 95% svih Amerikanaca glasa putem papirnatih glasačkih listića. Oni se prebrojavaju pomoću uređaja, ali tu postoje i papirnati glasački listići koje možemo ručno prebrojati i, što je najvažnije, uporediti sa mašinski prebrojanim listićima kako bismo potvrdili tačnost."

Primjer: Nakon izbora 2020. godine, oko pet miliona glasačkih listića ponovo je prebrojano ručno nakon što je tadašnji predsjednik Trump tvrdio da je riječ o prevari. Državni tajnik Georgije potvrdio je rezultate predsjedničke utrke nakon " prve i istorijske državne provjere."

"Niko ne tvrdi da su mašine za prebrojavanje glasova savršene. Niko ne tvrdi da ne može doći do greške ili da bilo koji uređaj nije nemoguće hakirati," ističe Becker.

Zato je, kako dodaje,  vrlo važno da u SAD-u postoji mogućnost provjere, kako bismo potvrdili da su rezultati mašinskog prebrojavanja glasova tačni."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu