Russland Opposition
13. decembar 2011Stanje u Moskvi se ne smiruje. U ponedjeljak (12.12.) su se u ruskom glavnom gradu ponovo okupile hiljade ljudi. Ovaj put su to bile pristalice vladajuće stranke "Ujedinjena Rusija". Oni su udarali u bubnjeve i mahali ruskim zastavama u znak podrške Vladimiru Putinu. Sve to kako bi pokazali da aktualni premijer i kandidat za predsjednika nema samo protivnike već i pristalice.
Putin i Medvedjev distancirani
Rusija je još uvijek pod utiskom demonstracija koje su održane proteklog vikenda. "Putinovoj administraciji sada treba biti jasno da je veliki dio stanovništva više ne podržava," kaže Hans-Henning Schroeder iz berlinske Fondacije nauka i politika. Desetine hiljada prosvjednika učestvovalo je u subotu (10.12.) na demonstracijama pod nazivom "Za slobodne i poštene izbore" na moskovskom Trgu Bolotnaja. Bile su to najmasovnije demonstracije u posljednjih više od 10 godina. Demonstranti su tražili ponavljanje parlamentarnih izbora održanih 4. decembra na kojima je prema zvaničnim navodima apsolutnu većinu osvojila vladajuća stranka "Ujedinjena Rusija". Demonstranti sumnjaju da je riječ o stvarnim rezultatima i prebacuju vlastima masovne prevare.
Kremlj odbacuje optužbe o lažiranju izbornih rezultata. "Ne slažemo se ni sa tezama, ni sa zahtjevima demonstranata", napisao je ruski predsjednik Dmitrij Medvedjev u nedjelju na svojoj Facebook stranici. I premijer Vladimir Putin nije pokazao da su demonstracije na njega ostavile dojam. On je optužio Zapad i prije svih SAD da su svojim kritikama poslale signal demonstrantima.
Kremlj pokušava kanalizirati proteste
Postavlja se pitanje kako će sve ići dalje. To je zapravo centralno pitanje o kojem se u Rusiji ovih dana diskutira. "Ne smije se dogoditi da subotnje demonstracije uđu u istoriju samo kao jednokratna akcija oslobađanja bijesa." Ovako glase komentari na internetu.
Ponavljanja parlamentarnih izbora neće biti, kaže Hans-Henning Schroeder. On smatra da će Kremlj fleksibilno reagirati na proteste, da će biti poduzete određene istrage, da će tako biti otkriven niz nepravilnosti, te će možda biti selektivno biti ponovljeni izbori.
Osim toga Kremlj će, kako predviđa ovaj ekspert za Rusiju, pokušati kanalizirati proteste. Kao primjer koji govori u prilog ovoj tvrdnji Schroeder navodi osnivanje nove desnoliberalne partije, što je najavio bivši ministar financija Alexej Kudrin. "On to naravno nije najavio sam od sebe, već je to dio strategije kojom Putinova administracija pokušava smanjiti neraspoloženje", smatra Schroeder.
Kudrin bi trebao preuzeti ulogu koju je Kremlj bio namijenio ruskom milijarderu Mihailu Prohorovu, smatra Schroeder. Prohorov je u ljeto ove godine izabran za predsjednika desnoliberalne stranke "Pravedna stvar". Promatrači su tada pretpostavljali da će ovaj biznismen uzeti glasove nezadovoljne ruske srednje klase. No do toga nije došlo. Prohorov je nekoliko mjeseci kasnije podnio ostavku i optužio stranku da je marioneta u rukama Kremlja. Omraženi bivši ministar financija mogao bi sada preuzeti ono što je trebao učiniti Prohorov, smatra Schroeder.
U međuvremenu se oglasio i sam Prohorov najaviši da će učestvovati na predsjedničkim izborima u Rusiji koji će biti održani 4. marta. Već sada se špekulira o tome da li je to novi manevar Kremlja.
Bez vođe, bez tima
Ono što je sigurno jest da novi opozicioni pokret, nastao iz srednje klase koja živi u velikim gradovima, još uvijek nema svog vođu. "Ja ne vidim da se iz mase izdvaja vođa", kaže Hans-Henning. I učesnici subotnjih demonstracija u Moskvi to vide na sličan način. Na protestima je bilo doduše poznatih opozicionara kao što je bivši zamjenik premijera Boris Nemcov, ali on do sada nije uspio mobilizirati veliki dio demonstranata. Kao jedini kandidat koji bi se, iz ugla demonstranata, mogao uspješno suprotstaviti Kremlju je bivši naftni magnat Mihael Hodorkovski. No on je već godinama u zatvoru.
Prema Schroederovom mišljenju, ruskoj opoziciji ne nedostaje samo jaka ličnost, već i tim koji će povesti pokret i uvesti ga u politiku.
Autori: Roman Gonharenko / Zorica Ilić
Odgovorni urednik: Azer Slanjankić