Kultura (ne)čitanja knjige

"Mama, uberi mi ovu veću", kazao je Mateo svojoj majci, pružajući ruku u visinu, neuspješno pokušavajući dohvatiti šarenu slikovnicu. Navikli da na drvetu rastu jabuke, trešnje ili breskve, mostarski mališani s radošću su "brali" novo "voće" s drveta. To je samo još jedan u nizu projekata Narodne knjižnica Mostar u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) kojim se želi afirmirati, promicati i poticati kultura čitanja knjige.

A, kako se čini, otvorena i čitana knjiga treba pomoć, upravo sada i više nego ikada, jer se posljednjih godina bilježi stalan pad čitatelja. "Upola manje se čita nego prije. U razvijenijim zemljama javlja se trend povratka u knjižnice, ali ovdje kod nas to je još uvijek vrlo sporo. Nastojimo ponovno oživjeti zanimanje za knjigu, ali bez osmišljavanja novih aktivnosti i velikog truda, kupovinom novih knjiga, a što sada nismo u mogućnosti, teško ćemo vratiti čitatelje", kaže Julijana Pavlović, ravnateljica Narodne knjižnice Mostar za DW.

Mališani najvjerniji čitatelji

U Mostaru su ljetni praznici, završena je školska nastava i knjižnica je sada gotovo pusta. Fond knjiga Narodne knjižnice je oko 130.000, te oko 14.000 novina i časopisa, a sada se dnevno izdaje tek nekoliko njih.

"Naši najbrojniji čitatelji su djeca od tri do 15 godina i najviše se trudimo oko njih, a veliki utjecaj imaju i roditelji. Problem nastupa kada dijete izlazi iz osnovne i dolazi u srednju školu i tu imate gubljenje čak i onih najboljih čitatelja koji uopće više ne dolaze, gube zanimanje" kaže ravnateljica Narodne knjižnice.

Dok se bilježi svojevrsni nestanak tinejdžera-čitatelja iz knjižnice, zamjećuje se još jedan fenomen. Naime, ova ravnateljica kaže da se njihov povratak naslovima zamjećuje nakon školovanja, u dobi od oko 24 godine.

Gdje je nestalo dugogodišnje prijateljstvo mladih s knjigom?

"Kako sazrijevaju, završe fakultete, imate ponovan povratak, u dobi oko 24-25 godina i ponovno imamo populaciju koja se vraća u knjižnice. Jako zanimljiva populacija su i oni čitatelji u zrelijoj dobi od oko 60-ak godina koji žele ponovno čitati neke stare naslove", komentira ona.

Da djeca predškolske i osnovnoškolske dobi rado čitaju, mišljenja je i Zorica Marić, voditeljica dječjeg odjela Narodne knjižnice u Mostaru.

"Zaista je zanimanje veliko, ali za to su najzaslužniji roditelji koji se uistinu trude, ali i brojni projekti koje Narodna knjižnica provodi, nastojeći animirati zanimanje za knjigu", kaže Zorica Marić za DW. Ona ističe da je kupovina slikovnica mnogim roditeljima skupa te u knjižnici traže sadržaje za svoje mališane.

Zaklada Friedrich Ebert nedavno je objavila Studiju o mladima u BiH, a ispitanici su bili prosječne dobi od 21 godine. Upravo oni kojima, uglavnom, teče desetljeće zatišja čitanja knjige.

Od ukupno 1.004 ispitane mlade osobe, više od polovice njih je odgovorilo da 'ne zna koliko ima knjiga u kućanstvu' ili nije uopće odgovorilo na ovo pitanje.

Također, rezultati istraživanja ove Zaklade pokazali su da je čak 14,7 posto mladih ispitanika odgovorilo da "nema nijednu knjigu u svom kućanstvu". Ove pokazatelje ne mogu ublažiti tek 5,3 posto mladih koji su odgovorili da "imaju više od 100 knjiga".

Zanimljiva jesen u knjižnici

Ipak, u Mostaru ne odustaju od ponovnog povratka ka policama s knjigama. Najavljuju vrlo zanimljivu jesen, pri tom i humanitarnog karaktera u projektu 'Mostar čita'. "Uvijek kažem da se knjiga i internet mogu dopunjavati i kombinirati, ali moderna tehnologija nikada ne može zamijeniti knjigu u onom obliku u kojem postoji", zaključuje ravnateljica Narodne knjižnice Mostar.

Izgleda da je pred njima težak ali nadasve važan put, da od omiljenih Bajki, Pinokija, Petra Pana, Grge Čvarka i drugih, učine još omiljenijima i Antigonu, Gospođu Bovary, Zločin i kaznu, Preobražaj ili Gospodu Glembajeve.