Klimava tampon zona na sjeveru Sirije
17. august 2019
Sukob je izbjegnut - za sada: već mjesecima Turska vlada prijeti da će poslati svoje trupe preko granice u istočni dio sjeverne Sirije. Nakon 2016. i 2018. ovo bi bilatreća turska vojna ofanziva na sjeveru Sirije, regiji u kojoj pretežno žive Kurdi. SAD su pak zaprijetile odmazdom ako se turska vlada upusti u taj poduhvat.
Turski i američki predstavnici nedavno su uspjeli postići djelimičan dogovor o tome da se pod kontrolom Turske duž tursko-sirijske granice treba formirati "mirovna zona". Za osnivanje te zone čim prije bi u blizini turskog grada Sanliurfa trebao biti osposobljen centar iz koga će se u tom području djelovati. Prema riječima turskog ministra odbrane Hulusija Akara, taj centar će već u narednim danima biti spreman za izvršavanje predviđenih zadataka.
Ali objašnjenje je vrlo neodređeno i mnogi detalji ostaju nejasni. Turskoj je prije svega bitno da uspostavi tampon zonu istočno od Eufrata, iz koje bi trebalo protisnuti kurdske milicije YPG-a.
Područja duž turske granice "biće očišćena", navelo je Ministarstvo vanjskih poslova Turske. Za tursku vladu je YPG, koja upravlja velikim područjima na sjeveru Sirije, sirijski ogranak zabranjene terorističke organizacije PKK, a time i prijetnja sigurnosti Turske.
Jednima prijatelj, drugima neprijatelj
Za Washington, međutim, YPG predstavlja važnog saveznika u borbi protiv terorističkih milicija Islamske države (IS). Borci YPG-a su tokom posljednjih godina od strane SAD-a obučavani i naoružavani; Američke snage sarađivale su sa kurdskim milicijama u borbi protiv IS-a - bila je to uspješna priča, jer je IS većim dijelom poražen na sjeveru Sirije, opustošenom građanskim ratom. Zbog toga u Washingtonu vlada zabrinutost da bi Turska borba protiv YPG-a dovela do stvaranja vakuma u odnosu snaga, koji bi islamisti mogli iskoristiti da prošire svoj uticaj na susjedna pordručja. Ostaje nejasno kako će dogovor postignut u Ankari prevazići ovaj fundamentalni sukob interesa.
Također, čini se da postoji neslaganje i oko veličine predviđene tampon zone. Ministar odbrane Akar je u ponedjeljak rekao da zona treba imati dubinu od 30 do 40 kilometara; to je dvostruko više od onoga što su Amerikanci predvidjeli.
Pregovori bez Kurda
Mnogo je otvorenih pitanja za Kurde na sjeveru Sirije. "Detalji sporazuma potpuno su nejasni", rekao je Aldar Khalil, kurdski političar i član uprave "Pokreta za demokratsko društvo" (TEV-DEM). "Htjeli smo biti dio tih razgovora, ali Turska nije imala interesa za dijalog u troje. Pronalazak rješenja među Sirijcima, koji u sopstvene ruke uzmimaju svoju sudbinu, bilo bi ispravan put." Ovaj političar sumnja u to da je turskoj vladi uistinu stalo do sigurnosti i mira. "Turska pokušava proširiti svoje granice i iskoristiti rat u Siriji za instrumentalizaciju svojih interesa", glasi Khalilova optužba.
Kurdi na sjeveru Sirije i vlada u Damasku strahuju da je još jedna vojna ofanziva usmjerena ka cilju razmjene stanovništva. Sjećanja na Afrin su još uvijek su živa među sjevernim Sirijcima, na posljednju vojnu ofanzivu u januaru 2018. na grad u zapadnom dijelu sjeverne Sirije. Muhammed Bakir, analitičar iz Centra za strateške studije u Rojavi, podsjeća na razorne posljedice te operacije. "Nakon vojne operacije uslijedile su otmice, traženje otkupnine, pljačke, Kurdi iz Afrina protjerani su iz svojih domova i zamijenjeni porodicama džihadista." Ova razmjena stanovništva dugoročno bi mogla uništiti stabilnost i sigurnost u regiji, ističe Bakir.
"Mirovna zona” za izbjeglice
"Mirovna zona" koju su dogovorili Washington i Ankara oficijelno bi trebala omogućiti sirijskim izbjeglicama da se presele na sjever Sirije. "Treba uspostaviti mirovni koridor kako bi se protjerane izbjeglice mogle vratiti u svoju domovinu", stoji u saopštenju Washingtona i Ankare. Nijedna zemlja nije prihvatila više izbjeglica iz Sirije od Turske. No, nakon izbijanja ekonomske krize prošlog ljeta i s tim povezanog pritiska na tursko tržište rada, došlo je do promjene raspoloženja kod turskog stanovništva. Sve veći broj Turaka sada želi da se 3,6 miliona sirijskih izbjeglica čim prije vrati u svoju domovinu.
Ali i interesi Amerikanaca su jasni. Oni ne žele da Sirija ponovno, nakon povlačenja američkih trupa, potone u haos i da IS ponovno ojača u regiji. Ukoliko se turske snage budu borile protiv YPG-a, to bi moglo imati posljedice po Ankaru. 14. januara je američki predsjednik objavio na Twitteru: "Mi počinjemo povlačenje iz Sirije, koje se davno trebalo dogoditi. Mi ćemo ekonomski uništiti Tursku ukoliko napadnu Kurde."