Kina mijenja strategiju prema Africi

Veliki medijski centar u blizini nekadašnjeg Olimpijskog stadiona u Pekingu je spreman za rad. Zaposleni u plavim uniformama zuje hodnicima. Stotine radnih mjesta za novinare ređaju se jedno za drugim. Obezbjeđene su kamere za TV prenose uživo, kao i satelitske veze i odvojene sobe za intervjue. Međunarodnim novinarima - od kojih većina dolazi iz Afrike - ne bi trebalo ništa da nedostaje.

Na štandu se dijele spisi kineskog državnog i partijskog lidera Si Đinpinga. Malo dalje kineske kompanije predstavljaju 3D filmove u kojima možete letjeti kroz pejzaže u Kini i Africi – uključujući velike infrastrukturne projekte„Made in China"iz ptičje perspektive: put u Kongu, luka u Kamerunu, vladina palata u Zimbabveu.

Kina kao lider „globalnog juga"

„Nadam se da će moja zemlja dobiti više odobrenja za investicije od Kine na samitu", kaže Sire Bald iz male zapadnoafričke države Gvineje, koja učestvuje u programu obuke kineske vlade za novinare iz Afrike. Slično to vidi i njegov kolega sa Madagaskara. Kažu da je razvoj Kine uzor od kojeg žele da uče – u skladu sa duhom domaćina.

Kina voli da se predstavlja kao lider takozvanog Globalnog Juga. A trodnevni samit koji je počeo juče (3.9) na „Kinesko-afričkom forumu” sa visokim predstavnicima iz više od 50 afričkih država pruža obilje mogućnosti za to. Kineski vrhovni lider Si uoči početka direktno je razgovarao sa šefovima država i vlada iz strateški najvažnijih partnerskih zemalja.

Ovo uključuje Feliksa Čisekedija, šefa države Demokratske Republike Kongo. Iz njegove zemlje stižu sirovine poput bakra i kobalta, koje su osnova za proizvodnju solarnih panela, baterija i električnih automobila, sa kojima Kina igra vodeću ulogu na globalnom tržištu. Južnoafrički predsjednik Siril Ramafosa takođe je unaprijed dobio sastanak sa Sijem. Jer, on je važan saveznik kada je u pitanju sklapanje novih saveza na međunarodnoj sceni.

Tu se prije svega radi o BRIKS-u, forumu vodećih zemalja u usponu, koji sebe sve više vidi kao protivtežu industrijski razvijenim zemljama G7. I predsjednik Džibutija Ismail Omar Gule takođe će se rukovati sa kineskim šefom države i partijskim liderom u ponedeljak u „Velikoj dvorani naroda". Ipak, Kina upravlja vojnom lukom na Rogu Afrike.

1.000 mostova, 100 luka i 10.000 kilometara željezničke pruge

Kao druga najveća ekonomska sila na svijetu, Kina je dugo bila najvažniji trgovinski partner Afrike. Prema kineskim informacijama, obim trgovine između Kine i afričkog kontinenta samo u prvoj polovini godine iznosio je oko 152 milijarde evra. Afrika prvenstveno izvozi sirovine i minerale, kao i poljoprivredne proizvode kao što je avokado. Kina, s druge strane, isporučuje mašineriju, elektroniku i odjeću.

Pred međunarodnim novinarima, Sju Đianping iz Državne komisije za razvoj i reforme, koja je nadležna i za ekonomske odnose, navela je velike infrastrukturne projekte u Africi. Naime, Kina je izgradila više od 1.000 mostova, skoro 100 luka i 10.000 kilometara željezničkih pruga u Africi u posljednjih 25 godina. Poruka: Kina pomaže kontinentu da preskoči u novu eru. Ali ne uzalud: projekti se finansiraju zaduživanjem.

Kinesko kreditiranje je u padu

Zato se kineska investiciona strategija sada promijenila. Kina je 2016. dala kredite u vrijednosti od 27 milijardi evra godišnje. Novac je uglavnom odlazio za megaprojekte koji su često smatrani prevelikim.

Zajmovi su se zatim smanjivali iz godine u godinu, da bi prošle godine neznatno porasli, što pokazuju najnoviji podaci Univerziteta u Bostonu. Međutim, sa ekvivalentom od 4,2 milijarde evra, krediti su daleko ispod prethodnog nivoa.

Veliki infrastrukturni projekti sa ogromnim rizikom

Institut za svjetsku ekonomiju (IfW) u Kilu takođe analizira kineske kredite Africi i prepoznaje sličan trend. Prema ekonomskom istraživaču Paulini Kincinger, situacija sa podacima je teška jer kinesko kreditiranje još uvijek nije transparentno. Međutim, ona vidi promjenu strategije posljednjih godina.

„Veliki infrastrukturni projekti sa sobom su nosili ogromne rizike. Oni su više bili usklađeni sa željama političara u zemljama, a manje sa onim što je moglo da se finansira. To se sada promijenilo, takođe zato što kineska ekonomija ne napreduje, a same kineske opštine imaju problem s dugovima.

Više ulaganja u zelenu energiju

„Kina ima tendenciju da finansira manje projekte gdje rizik od neuspjeha nije tako veliki", kaže Kincingerova. Pored toga, Peking sada obično traži dodatne, često komercijalne, međunarodne partnere prilikom odobravanja kredita. "To ima i prednost u tome što u slučaju zahtjeva za otpis dugova niste jedini na koga se ti zahtjevi odnose." Analiza IfW pokazuje da su uslovi kredita često slični komercijalnim kreditima - sa višim kamatnim stopama nego što ih nude kreditni paketi Svjetske banke. Dakle, više se radi o poslovanju nego o čistim razvojnim projektima.

Kina sada želi da smanji ulaganja u afričke projekte proizvodnje uglja i nafte i umjesto toga promoviše više zelene energije. Peking tako može odmah da isporuči solarne panele – što je novo unosno tržište. U mnogim oblastima kineske kompanije su odavno postale sastavni dio privrede brojnih afričkih zemalja. Čak i ako novčanici u Pekingu više nisu toliko otvoreni kada je u pitanju kreditiranje.

Autor: Jerg Endris, ARD Peking

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu