Karadžić iz Haga direktno u javnost
8. maj 2019
Učešće haških osuđenika u javnom životu regiona u posljednje vrijeme postalo je, gotovo, normalna stvar. Nakon što se prije pola godine Ratko Mladić telefonom uživo uključio u program beogradske Hepi televizije i izgovorio čuveno ,,Ljubi vas deda Ratko”, slična stvar desila se prije nekoliko dana u Podgorici.
Drugi osuđeni bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić uživo se telefonski uključio u tribinu o stvaranju Republike Srpske koja se održavala u Srpskoj kući. Na tribini je govorio njegov ratni saradnik, koji je odležao kaznu u Hagu, Momčilo Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske. On je rekao da je Karadžić najzaslužniji za stvaranje Republike Srpske a njen prvi predsjednik potom preko telefona ponovio svoje ranije tvrdnje da se država i djeca rađaju u krvi. Mediji prenose i da je govor Karadžića prekidan aplauzima prisutnih na tribini a Krajišnik mu je na kraju poručio da "prestane tamo da se izležava i dođe ovamo jer imamo mnogo važnijih poslova”.
Kazna ali i propust Haškog suda
Zbog ovoga je sekretar Haškog suda kaznio Karadžića jer se, kako je saopšteno iz Tribunala, bez odobrenja telefonom uključio u tribinu u Crnoj Gori. Po pravilima suda, pritvorenici u Ševeningenu imaju pravo na privilegovanu, odnosno nenadziranu komunikaciju sa advokatima, ali im nije dozvoljeno da se bez odobrenja uključuju u javne događaje. Kazna se sastoji u tome da će svi tzv. nadzirani Karadžićevi telefonski razgovori biti prisluškivani u narednih sedam dana i o njima će biti sačinjene bilješke. Po Pravilniku Haškog tribunala ta mjera može trajati do 30 dana ali se može i produžiti. Takođe, sudski sekretar naložio je i da retroaktivno budu preslušani telefonski razgovori koje je Karadžić vodio od 1. maja. Međutim, iz Haga je izostao odgovor na ključno pitanje DW: kako je moguće da jedan od haških osuđenika u zatvoru ima mogućnost telefonskog javljanja u ovakve diskusije?
Brković: To je skandal
Karadžićevo ,,gostovanje” u Podgorici nije naišlo na neke veće reakcije u Crnoj Gori. Ni vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS), koja često igra na kartu ,,straha od srpskog nacionalizma” nije komentarisala ovaj događaj. Ni naši pokušaji da dobijemo komentar od vodećih partija nisu urodili plodom.
S druge strane, književnik Balša Brković za DW ima jasan stav: ,,Smatram to skandaloznim i mislim da je jezivo što je omogućeno da se to desi u Crnoj Gori ili u bilo kojoj od država regiona. To ukazuje na jedan suštinski problem koji imamo – problem ,,nesvarene prošlosti”, koji pokazuje koliko ljudi zapravo ne žele da prihvate stvarnost. Takođe, smatram da je to jedna loša usluga i samoj ideji Srpske kuće u Crnoj Gori”, kaže Brković.
On dodaje da nema ništa protiv postojanja Srpske kuće u Crnoj Gori ali da bi u njoj trebalo da gostuju srpski intelektualci kalibra nekadašnjih velikih duhova srpske kulture poput Bogdana Bogdanovića ili Radomira Konstatinovića a ne nikako Radovana Karadžića.
Osim što je velika greška, Brković tvrdi i da je ovo loša usluga srpskom narodu u Crnoj Gori. ,,Jer to je jedna propaganda jednog lika i djela i to je zaista neprihvatljivo. Takođe, to je jedna nevjerovatno velika usluga crnogorskom režimu”, smatra Brković.
Na pitanje kakvo je to društvo u kojem se osuđeni za ratne zločine lagano uključuju u debate i drže govore, Brković kaže da su tome doprinijeli i crnogorska vlast i opozicija: ,,DPS je u simboličkom smislu federalizovao Crnu Goru jer dozvoljava ovakve incidente i kažu da takve događaje hoće taj ,,srpski korpus” a u stvari, to je kalkulacija, koja im donosi glasove i vlast. S druge strane, dio prosrpske opozicije na ovaj način daje sebi nevjerovatne autogolove”, kaže Brković.
Organizatorima ništa sporno
Spornu tribinu organizovali su Srpski nacionalni savjet (SNS) i Srpski informativno-kulturni centar "Sveti Sava". Međutim, za predsjednika Srpskog nacionalnog savjeta Momčila Vuksanovića tu nije bilo ništa sporno. Karadžić je, naime, pozvao telefonom svog brata Radisava Karadžića, koji živi u Podgorici, i koji je član Srpskog nacionalnog savjeta. ,,On je čuo za tribinu i samo je htio da pozdravi prisutne. Nije imao nikakvu zlu namjeru. To je bila jedna fina i korektna priča”, tvrdi Vuksanović.
Na pitanje zašto daju prostor ljudima osuđenim za ratne zločine, Vuksanović odgovara:,,Istina je da je Karadžić osuđen za ratne zločine ali Haški sud je pokazao različite aršine u suđenjima za ratne zločine prema srpskom i drugim narodima. Takođe, Karadžić je osuđen ali je živ. Valjda ne misle da mogu da mu zabrane telefonske razgovore i da se obraća svojim političkim istomišljenicima. Ne vidim tu nikakav propust ni organizatora ni samog Karadžića koji je samo pokušao da smiri tenzije među Srbima i Crnogorcima u Crnoj Gori, koji su jedan narod”, tvrdi Vuksanović.
Inače, Srpski nacionalni savjet je jedno od predstavničkih tijela manjinskih naroda u Crnoj Gori. Osim njega, postoje i Bošnjački, Muslimanski, Albanski I Hrvatski savjet. SNS, kao i ostali savjeti, dobija od države novac za očuvanje i promociju srpskog nacionalnog, jezičkog i kulturnog identiteta u Crnoj Gori. Međutim, prošle godine došli su u ozbiljan sukob s vlašću zbog organizacije još jednog spornog događaja – 100 godina od Podgoričke skupštine koju SNS zove Danom ujedinjenja Crne Gore i Srbije 1918. godine dok ga drugi dio javnosti u Crnoj Gori vidi kao najtragičniji događaj novije crnogorske istorije u kome je Crna Gora izgubila državnost i pripojena Srbiji. Zbog toga su iz vlasti zaprijetili da će promijeniti zakon u dijelu finansiranja nacionalnih savjeta uz pitanje – zašto bi Crna Gora bila jedina država koja finansira neku zajednicu koja se predstavlja kao nacionalna a u stvari radi protiv te iste države? Taj prijedlog, međutim, još nije procesuiran. Srpska kuća, u kojoj je održana tribina, zvanično je otvorena prije nekoliko mjeseci i dom je institucija srpskog naroda u Crnoj Gori. Njenu izgradnju sa skoro tri i po miliona eura finansirala je Vlada Srbije, a otvorena je na Dan državnosti Srbije ove godine.
Šta je Karadžić sve poručio?
Karadžić je, kako su prenijeli crnogorski mediji, poručio na tribini Srbima u Crnoj Gori da budu blagi prema Crnogorcima jer oni trenutno imaju ,,krizu identiteta”, kao i da ih treba razumjeti i prema njima biti tolerantan. Dodao je i da je identitet naroda u Crnoj Gori srpski već 1500 godina.
Za Vuksanovića ni tu nema ništa sporno jer kaže da se prije 100 godina 95 posto Crnogoraca izjašnjavalo kao Srbi i postavlja pitanje: jesu li Crnogorci tada ili sada u krizi identiteta? Naime, Srbi na popisima u posljednjih 30 godina nikada nisu bili većinski narod u Crnoj Gori već su to bili Crnogorci.
Karadžić je, inače, rođen baš u Crnoj Gori, u selu Petnjica, kod Šavnika. Ostatak života provešće u zatvoru jer ga je Mehanizam Haškog Tribunala krajem marta pravosnažno osudio na doživotnu robiju zbog genocida u Srebrenici, progona Hrvata i Muslimana širom Bosne i Hercegovine, opsade Sarajeva i uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce tokom rata u Bosni.