„Kakvi smo carevi kad nam je bolje nego Nijemcima!“

„Svaki šesti Nijemac, svaki šesti, je ili siromašan ili na granici siromaštva“, rekao je ove sedmice Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera, u jutarnjem programu televizije Happy.

Nastavio je pozivajući se na televizijski prilog Dojče velea: „Imali su snimak iz jedne zalagaonice, negdje u Frankfurtu ako sam dobro upamtio, gdje dolazi čovjek i donosi televizor. I zalaže televizor za sto evra. Zašto? Jer mora danas da plati račun za gas…“

Iako Vučićević nije baš precizno prenio šta se dešava u tom izvještaju, DW jeste više puta javljao o tome da zalagaonice u Njemačkoj imaju više posla pred ovu zimu. Posljednja anketa Dojčlandtrend sa početka novembra pokazuje kako se dvije trećine Nijemaca boji da više neće moći da plaća cijene opterećene inflacijom.

No, postavlja se pitanje otkud to da u Srbiji, koja je i sama žestoko pogođena krizom, u medijima bliskim vlastima ima toliko priče kako Njemačku maltene čeka kataklizma?

Pošto ulje

„Njemačka ukida toplu vodu“, naslovio je portal Kurira vijest u julu – iza koje se zapravo krila odluka grada Hanovera da se u gradskim halama i bazenima tušira samo hladnom vodom zbog štednje gasa. „Nijemci će se grijati na konjsku balegu“, dodao je portal tabloida Alo prošlog mjeseca.

U aprilu, kada je zbog rata u Ukrajini došlo do nestašice suncokreta, portal Espreso je pišući o Njemačkoj naslovio: „Ulje se prodaje na crno za paprene pare, cijena ide i do 20 evra za jednu flašu!“ Tabloidi su bili puni fotografija praznih rafova.

„Njemačka je simbol blagostanja u Srbiji – jake ekonomije, socijalne i zdravstvene zaštite“, kaže za DW Andrej Ivanji, urednik u nedjeljniku Vreme i dopisnik više njemačkih medija.

U insistiranju medija bliskih vlasti na tobožnjoj kataklizmi Njemačke, on vidi poruku srpskoj publici: „Kakvi smo carevi kad nam je bolje nego Nijemcima!"

U poređenja sa Njemačkom često se upušta i predsjednik Aleksandar Vučić. Gostujući na televiziji Pink prošle nedjelje (6. novembar), on je izvadio tefter sa zapisanim cijenama: „Cijena litra ulja u Njemačkoj je između 4,33 i 5,72 evra. Kod nas između 1,8 i 1,87 evra – tri puta manje."

Vučić je rekao da je hljeb u Njemačkoj do pet puta skuplji, te da su cijene bitno veće i kada su u pitanju so, brašno, šećer.

Navedene cijene ulja u Njemačkoj nisu tačne. U supermarketima se, poslije početne nestašice, danas ulje može naći za 1,99 do 3,5 evra. Preko pet evra, kao i prije krize, ide samo bio ulje od suncokreta ili neke vrste maslinovog ili drugog ulja.

Podizanje uloga

Politikolog Dejan Bursać u poređenju sa Njemačkom vidi taktiku: „Snižavaju se očekivanja sopstvenih građana – jer, kad je u Nemačkoj loše, kako tek da bude u Srbiji?"

„Vučić i SNS sve rade da kroz zimu prođemo bez restrikcija jer znaju da bi im one bile ogroman udarac na rejting. Kad negdje u martu prebrodimo hladno vrijeme, predsjednik će moći da kaže da smo visili nad provalijom, ali da je progurao srpski brod kroz oluju“, dodaje Bursać za DW.

Njemačka se, prema Bursaću, tu uzima kao referentna tačka. I sam Vučić je više puta slikovito govorio da kad Njemačka ekonomija kihne, svi na Balkanu se prehlade.

„To Vučić često radi, povećava ulog i nagovještava teška vremena, kako bi svi poslije rekli da smo još dobro prošli“, kaže Bursać.

Sličan procenat poskupljenja hrane

Brojke kažu da je inflacija u Njemačkoj u oktobru bila 10,4 odsto, a kod životnih namirnica čak 20,3 odsto.

Prema srpskom Republičkom zavodu za statistiku, u Srbiji je u septembru godišnja inflacija bila 14 odsto, a hrana je poskupjela za 20,4 odsto.

„Čini mi se da Njemačka daleko, daleko lakše prolazi kroz krizu nego Srbija“, kaže Andrej Ivanji. „Poskupljenja su procentualno uporediva, ali mi u Srbiji govorimo o prosječnoj plati od petsto evra, s tim da ogromna većina ljudi prihoduje daleko manje."

No, medijsko insistiranje na tome da je u Njemačkoj situacija katastrofalna kao da daje rezultate. Društvene mreže su pune svjedočenja ljudi koji žive i rade u Njemačkoj, a iz Srbije dobijaju zabrinuta pitanja kako tamo uopšte preživljavaju.

Tome je u jednom tekstu posvjedočila i novinarka Jelena Jorgačević, koja je provela godinu dana u Njemačkoj na doktorskim studijama. Prema njenom pisanju, komšija u Srbiji joj je po povratku rekao da „čuje“ da je u Njemačkoj katastrofa. A frizerka joj tiho rekla: „Tamo baš loše, a?“

 Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.