Kako se finansira terorizam?
28. april 2018
Oduzmite im prihode – zaustavićete trgovinu slonovačom! To je izgledalo kao iskorak u borbi protiv terorizma, kada je 2013. postalo poznato da se somalijska teroristička organizacija Al-Šabab uglavnom finansirala ilegalnom trgovinom slonovačom. Zaključak je bio očigledan: zaustavi li se ta trgovina, džihadistički izazov će biti u najmanju ruku djelimice savladan. Tada je američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton borbu protiv trgovaca slonovačom proglasila sastavnim dijelom rata protiv terorizma. Tek kasnije je postalo jasno da bi na ovaj način bilo moguće preduzeti mjere protiv Al-Šababa - ali ne i protiv Al Kaide i "Islamske države" (IS) u Iraku i Siriji - iz prostog razloga što tamo nema slonova, te stoga trgovina slonovačom ne igra nikakvu ulogu.
Na kraju krajeva, ta anegdota sadrži neke pouke za borbu protiv terorizma i ukidanja sredstava koja omogućavaju njegovo postojanje. Jedan od najvažnijih principa je da se terorističke organizacije ugniježđuju u ekonomskim strukturama mjesta i regiona u kojima operiraju. Al - Šabab prodaje slonovaču iz istočne Afrike, talibani proizvode i krijumčare opijum, a IS u Iraku je prodavao naftu sve dok je kontrolirao tamošnje proizvodne oblasti. Za terorističke organizacije koje djeluju u zapadnoj Africi je važna trgovina dijamantima. U Sahelu, s druge strane, trgovina cigaretama igra značajnu ulogu.
Pukotine poput kanjona u međunarodnom finansijskom sistemu
Do sada su zapadne zemlje prije svega pokušavale presjeći kanale transfera novca terorističkih organizacija. No, oni su u najboljem slučaju bili umjereno uspješni, piše ekspert za terorizam Peter Neumann u eseju za dvomjesečno izdanje njujorškog časopisa Foreign Affairs. To nije iznenađujuće, piše on i dodaje da se veza određenih osoba sa terorističkim mrežama ponekad vrlo teško može slijediti ili dokazati. Računi su otvoreni na imena ljudi koji u ovom slučaju služe samo kao figure i najčešće su pripadnici nižih organizacijskih rangova. Ti ljudi bankama, dodaje on, kao ni vlastima nisu poznati kao teroristi.
Osim toga, kako je napisao Neumann, banke nisu u mogućnosti provjeriti svaku pojedinačnu transakciju sa potencijalnom terorističkom pozadinom. Prije svega, većina finansijskih transakcija terorista ne odvija se preko globalnog finansijskog sistema. Umjesto toga, džihadisti su, navodi se dalje, u mnogim arapskim zemljema koristili Hawwala sistem, koji je tamo popularan i omogućava prenos novca putem pouzdanih posrednika. Džihadisti su morali koristiti pukotine u međunarodnom finansijskom sistemu, rekao je jednom Bin Laden. "Sistem Hawwala nije pukotina, to je cijeli kanjon", rekao je u nastavku šef Al Kaide.
Zbog toga, predlaže Neumann, finansijskim izvorima terorista bi se moralo stati u kraj potpuno drugačijm metodama: stanovništvu bi sve manje isplativo trebalo izgledati upuštanje u kriminalne poslove, koji su osnova za poslovanje terorista. "Promoviranje razvoja, poboljšanje lokalne uprave, borba protiv korupcije: sve ovo će biti mnogo važnije u budućnosti nego sprječavanje terorista da koriste međunarodni finansijski sistem", napisao je Neumann u Foreign Affairsu.
Integriranje u lokalne ekonomije
Trgovina pripadnika Al-Šababa slonovačom ukazuje na drugi princip terorističke ekonomije: ako neka teroristička organizacija kontrolira neku teritoriju, njeni prihodi se povećavaju. To je ubjedljivo dokazala istorija IS-a, koji je od kraja 2013. kontrolirao sve veće oblasti u Siriji i Iraku. Time je povećan i njen prihod, i ako je 2013. godine ta teroristička organizacija raspolagala sa nešto manje od 500 miliona dolara, već naredne godine je njen prihod iznosio više od 1,9 milijardi američkih dolara.
Tokom te godine, IS je pod svojom vladavinom imao područje na kojem živi šest do osam miliona ljudi. S jedne strane, on je bio u mogućnosti da nesmetano dođe u posjed imovine banaka, a imao je i nesmetan pristup imovini manjina i onih koji su izbjegli. Sa druge strane, bio je u stanju da prikuplja porez, carine i tarife, te naplaćuje novčane kazne. Sve ovo, zajedno sa poslovima s naftom i donacijama bogatih simpatizera sa, primjerice, Arapskog poluostrva, dovelo je do toga da se to bogatstvo čudovišno brzo razvija. Međutim, ono je isto tako brzo ponovo splasnulo - nakon što su arapske i zapadne sile ponovo zauzele okupirane teritorije i protjerale IS. Na primjer, u 2016. godini, nakon kontranapada međunarodnog vojnog saveza, IS je imao „samo" nešto više od milijarde dolara.
Najbogatija teroristička organizacija
Važnu ulogu, pored kontrole nad manjim ili većem terenu, ima i finansijska podrška. U januaru ove godine poslovni magazin Forbes rangirao je najbogatije terorističke organizacije, zajedno sa detaljnom analizom. Dakle, najbogatija teroristička organizacija na svijetu je šiitski Hezbolah. On u velikoj mjeri profitira od nuklearnog sporazuma, koji je Iran u ljeto 2015. sklopio sa svjetskim silama sa pravom veta u Ujedinjenim narodima i Njemačkom. Ukidanje sankcija omogućilo je novi dotok novca u zemlju, a to je pak otvorilo put takozvanom mula-režimu da se uključi u dijelove sirijskog rata i naoružava Hezbolah. Prije samo nekoliko godina ova organizacija je bila u posjedu bogatstva od oko 200 milijardi, ali ono sada iznosi tek 1,1 milijardu dolara.
Pri tome jeHezbolah, nakon što je to ostvario u lokalnim kriminalnim strukturama, dugo bio integrisan i u globalne strukture. Američka agencija za borbu protiv droge (DEA) uspjela je pokazati da je ova šiitska teroristička organizacija još od 80-tih godina održavala stabilne odnose sa proizvođačima droge i švercerima u Južnoj Americi. Prihod za pobožne borce - Hezbolah u prevodu znači "Božja stranka" - procjenjuje se na nekoliko stotina miliona dolara godišnje. Njegovi pripadnici su također aktivni u međunarodnoj trgovini nekretninama, kao i na tržištu polovnih automobila.
Na drugom mjestu su talibani. Oni također veliki dio svog bogatstva ostvaruju zahvaljujući uzgoju i proizvodnji droge. U međuvremenu, prostor koji oni kontroliraju i na kome uzgajaju opijum zauzima veću površinu od područja na kojima se uzgaja koka u Latinskoj Americi. Prihodi od prirodnih resursa i kidnapovanja, kao i donacije njihovih pristalica, dopunjavaju njihov poslovni model.
Proboj u digitalni svijet
Poslovi se mogu praviti, ne samo u fizičkom, već i u virtuelnom prostoru. U avgustu su američke agencije za sigurnost razotkrile širom svijeta rasprostranjenu finansijsku mrežu kroz koju je IS organizovala prebacivanje sredstava u Sjedinjene Države. Putem lažnog korisničkog računa na eBayu jedan Amerikanac je uspio sakupiti skoro 9.000 dolara za tu svrhu. Jedan dio tog novca on je utrošio u kupovinu laptopa, I-Phonea i druge digitalne opreme, koja mu pomaže da kamuflira svoju komunikaciju sa članovima IS-a u inostranstvu.
Terorističke organizacije su se odavno upoznale sa mogućnostima digitalne zarade novca. "Korištenjem kripto-valuta i tzv. Mračne mreže (Darknet), terorističke organizacije su u međuvremenu došle u situaciju da razviju kreativne načina zarade", kaže Joseph Fitsanakisn, sigurnosni ekspert sa Univerziteta Coastal Carolina, u Forbesovom dokumentarcu. "Oni prodaju nezakonito snimljenu muziku, filmove i video igre, kao i falsificirane markirane proizvode - kao što su odjeća, elektronski i farmaceutski artikli, te falsifikovane ulaznice za sportske događaje i koncerte".
Sigurnosne agencije koje su uključene u borbu protiv terorizma nalaze se u teškoj situaciji glede razotkrivanja finansijskih tokova terorističkih organizacija. Najprije zbog toga što ove pokazuju kreativnost i moralnu ravnodušnost, protiv kojih se legalnim sredstvima i mjerama pravnih država teško boriti.