Kako Nijemci žele zaštiti Ustavni sud od neželjenih uticaja?

Njemačkiministar pravosuđa Marko Bušman, inače član neoliberalnih Slobodnih demokrata (FDP) predstavio je danas (24.07.) u Berlinu svoj plan reforme pravosuđa.Zajednički razrađen plan vladajuće „semaforske" koalicije i demohrišćanske opozicije predviđa da se broj ustavnih sudija (16) i jedinstveno trajanje mandata od 12 godina unesu u njemački Ustav, kako bi svako buduće mijenjanje tih odredbi zahtijevalo dvotrećinsku većinu u Bundestagu. Do sada je za to bila potrebno samo više od polovine glasova.

Također bi se promijenio način izbora sudija. Ako neki sudija, koji je predložen za mjesto u Ustavnom sudu, bude blokiran u Bundestagu više od šest mjeseci, onda bi Bundesrat, kao Dom njemačkih pokrajina, mogao da preuzme odlučivanje o tom sudiji. To bi teoretski isključilo mogućnost da neka stranka na neodređeno vrijeme blokira izbor sudija.

„Ustavni sud je štit osnovnih prava, ali njegov sopstveni štit bi morao da postane otporniji“, rekao je Bušman. "Potom je dodao: „Bilo je vrijeme da se zatvori taj čudan procijep između značaja Ustavnog suda i njegove nedovoljne ustavnopravne zaštite“. Ministar je najavio da će ovi prijedlozi biti pretočeni u nacrt zakona.

Gornji dom njemačkog Parlamenta je početkom godine predložio slične reformske korake.

Upozoravajući primjer Poljske

Najnoviji kontroverzni primjeri Poljske i Mađarske, kao i jačanje Alternative za Njemačku, koja po najnovijim anketama uživa podršku 17 posto birača, izgleda da su probudili poslanike.

Ulrih Karpenštajn zamjenik predsjednika Udruženja njemačkih advokata i jedan od vodećih stručnjaka iz oblasti javnog prava smatra da su pravosudne reforme u ovoj oblasti neophodne: „Ustavni sud nije zaštićen od blokade parlamentarne manjine, prije svega kada je riječ o izboru sudija. Nije zaštićen i od apsolutne većine u Bundestagu, tako je partija Pravo i Pravda promijenila poljski Ustav“.

On je objasnio da je uticaj na Ustavni sud moguć kada se praktikuje takozvani „Court-Packing" tako što se Ustavnom sudu naprosto dodaju novi članovi ili se čak ustanove nova sudska vijeća. “Postoje mogućnosti da se to poboljša, i zaista vlada konsenzus o tome da je neophodno da se nešto učini“, rekao je on.

Štefan Martini, rukovodeći stručnjak za javno pravo na Univerzitetu Kristijan Albreht u Kilu, ipak smatra da reforme doduše zvuče razumno, ali da zakonodavac mora ipak da bude oprezan.

„Bio bih veoma oprezan. Zaista ima smisla da se napišu neka pravila o radu Ustavnog suda, ali ja bih se ograničio samo na temeljna pravila“.

Martini smatra da ima smisla i ograničenje mandata sudija kao i isključivanje mogućnosti još jednog biranja na tu funkciju. Ali je skeptičan prema uvođenju dvotrećinske većine za izbor sudija. „Naime, kada se to uradi, mora da se porazmisli, kako da se zaobiđu parlamentarne blokade. A za tako nešto ne postoji savršeno rješenje. Bez obzira da li onda izbor preuzima neki drugi ogranak vlasti ili neko pravno tijelo, to će donijeti manje demokratskog legitimiteta“, rekao je Martini.

Kriza pravosuđa u Poljskoj je nagnala mnoge pravnike u Njemačkoj da potraže načine dodatne zaštite za Ustavni sud. Vladajuća partija u Poljskoj „Pravo i pravda" je 2015. po preuzimanju vlasti bila izložena optužbama da dovodi svoje sudije na sudove. Partija je zaista iskoristila parlamentarnu većinu da promijeni zakone za izbor sudija i imenovala je pet novih sudija Ustavnog suda. To je izazvalo masovne proteste.

Ista partija je 2019. stvorila dodatno vijeće na Vrhovnom sudu – takozvano Disciplinsko vijeće. Promijenila je zakon kako bi mogla da imenuje i smjenjuje predsjednika Vrhovnog suda. Evropski sud je iste godine donio presudu da ta reforma potkopava nezavisnost poljskog pravosuđa i da je u suprotnosti sa važećim pravnim normama Evropske unije.

Šta je najgori scenarij?

U Mađarskoj je vladajuća stranka Fides 2013. sprovela reformu pravosuđa koja je dočekana kritikom i u Europskoj uniji i u svijetu. To je bio korak ka slabljenju razdvajanja izvršne i zakonodavne vlasti.

„Ustavni sud je od centralnog značaja za demokratiju i pravnu državu i štiti osnovna prava, podjelu vlasti i slobodne izbore“, kaže Karpenštajn. On navodi mogući scenarij kada najviši predstavnici vlasti poput bivšeg američkog predsjednika Trampa ili njegovog brazilskog kolege Bolsonara ne priznaju da su izgubili na izborima i odbijaju primopredaju vlasti, nazivajući izbore pokradenim. „U takvom trenutku potreban nam je sud koji će odlučiti da li su takve optužbe tačne“.

Martini upozorava da neke mjere mogu imati kontraefekat. "Kada autoritarna i neliberalna vlast izgubi izbore, demokratska vlast mora da obezbijedi takvu većinu koja će biti u stanju da promijeni ustavne odredbe koje je autoritarna vlast skrojila po svojoj mjeri", kaže on

Karpenštajn pozdravlja najnoviju Vladinu inicijativu: „Diskusija između demohrišćanske opozicije i vladajuće koalicijeSPD-a, Liberala i Zelenih dovela je do važnih, inteligentnih prijedloga koji naglašavaju nezavisnost Ustavnog suda i štite sudije od političkog uplitanja“.

Savezni ustavni sud igra ključnu ulogu u njemačkom pravnom sistemu. Njegove odluke su obavezujuće za sve ostale sudove i državne institucije. Donio je značajne presude koje su značajno uticale na društveno-politički razvoj Njemačke, u oblasti slobode izražavanja, finansiranja političkih stranaka, zaštite podataka i ravnopravnosti polova. Njegova nezavisnost je presudna za kontrolu državne vlasti i zaštitu građanskih prava.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu