Kako EU želi suzbiti organizirani kriminal?

Mala cvjećarna, sushi restoran, građevinska firma ili frizerski salon: svi oni mogu biti upleteni u kriminalne radnje, napomenula je ovoga tjedna u Bruxellesu Ylva Johansson, europska povjerenica za unutarnje poslove. Skupine koje imaju ilegalne ciljeve, poznatije pod nazivom „organizirani kriminal", „vrebaju" na sve strane, istakla je Johansson. Više od 80 posto svih onih koji se u EU-u bave organiziranim kriminalom koriste legalne poslovne strukture.

- pročitajte i ovo:  Zatvoreno najveće ilegalno tržište u Darknetu

Kako bi se na pravi način riješio taj problem, Šveđanka Johansson je, zajedno s grčkim kolegom Margaritisom Schinasom, jednim od potpredsjednika Europske komisije, predstavila novu strategiju za borbu protiv organiziranog kriminala.

Johansson je pritom bila veoma direktna: organizirani kriminal je jedna od najvećih opasnosti za društvo. Kriminalne grupe je ovako opisala: „Velike su, moćne, ne poštuju nikakve granice. Sve više pribjegavaju nasilju, teškom nasilju, mučenju i ubojstvima", kako bi došli do svog cilja: novca.

- pročitajte i ovo:   Kriminalni obiteljski klanovi: taksi za kokain, bordeli, ubojstva

Organizirani kriminal se prilagodio pandemiji

Procjenjuje se da je gospodarska šteta uzrokovana organiziranim kriminalom 2019. godine iznosila najmanje 139 milijardi eura, što je gotovo jedan posto bruto domaćeg proizvoda čitave Europske unije. Prema podacima Europske komisije, riječ je o zaradi od devet najčešćih kriminalnih aktivnosti u EU-u: ilegalna trgovina drogom, trgovina ljudima, krijumčarenje migranata, prijevare, ekološka kaznena djela, ilegalna trgovina oružjem, ilegalna trgovina duhanom, cyber kriminal i imovinska kaznena djela.

Do sada je zaplijenjen samo stoti dio te zarade. „Moramo otkriti gdje je taj novac", kaže Johansson. Europska komisija to želi postići tako što će nacionalne vlasti članica EU-a bolje surađivati i razmjenjivati informacije.

Ali upravo je korona-kriza pokazala koliko brzo se kriminalne strukture mogu prilagoditi novoj situaciji. Prema podacima europske policijske agencije Europol, od početka pandemije je bilo krivotvoreno gotovo sve što je prethodnih mjeseci bilo potrebno: korona-testovi, cjepiva, medicinske maske. Europska povjerenica Johansson u krizi vidi i jednu drugu opasnost: da kriminalne skupine infiltriraju firme koje su oslabljene aktualnom gospodarskom krizom.

- pročitajte i ovo: U obiteljskoj klopci: borba protiv 'Ndranghete

„Ključevi, kada možemo. Čekić kada moramo"

Kriminalne aktivnosti su se tokom pandemije sve više premjestile u digitalni svijet, kaže Johansson. Taj trend je postao vidljiv i prije korona-krize. Temeljna prava, naravno, moraju biti zaštićena, ali ipak su neophodni bolji alati da bi se to osiguralo, recimo kada je riječ o legalnom pristupu šifriranim podacima. 85 posto svih dokaza, tvrdi Johansson, u međuvremenu je digitalne prirode: „Potrebni su nam digitalni alati za otvaranje digitalnih vrata. Naravno da bi trebali koristiti ključeve, kada to možemo, a čekić kada moramo."

Njen kolega Margaritis Schinas naglašava koliko je važno da se digitalni podaci mogu legalno obrađivati. Nakon terorističkog napada u koncertnoj dvorani Bataclan u Parizu, u studenome 2015. godine, podaci iz jednog mobilnog telefona pronađenog u kanti za smeće, bili su odlučujući za uspješnu istragu.

U borbu protiv organiziranog kriminala Europska komisija zato ne planira uključiti samo policiju i zaposlene u socijalnim službama, već i donijeti nove zakone. Ylva Johansson zahtijeva i kriminalizaciju još više aspekata trgovine ljudima. Na primjer, kažnjavanje osoba koje svjesno plaćaju ženu prisiljenu na prostituciju. Do sada je samo bilo ilegalno nuditi takvu „uslugu". To pravilo EU-a se, upozorava Johansson, ne provodi u svima zemljama članicama.

Najčešće žrtve su žene i djevojke

Takav mogući zakonski prijedlog je također dio nove strategije u borbi protiv trgovine ljudima. Žrtve te vrste kriminala su većinom žene i djevojke koje se seksualno iskorištavaju. Polovica svih žrtava su državljanke Europske unije, a među djecom ih je čak 75 posto. Sedamdeset posto počinitelja su državljani neke od članica EU-a.

Kako bi se pomoglo žrtvama, Europska komisija im ubuduće želi pružiti bolju zaštitu i podršku. Jer neke od žrtava su tamo gdje ih se ne bi očekivalo: žena koja čisti u nekoj legalnoj firmi, čovjek na gradištu u susjedstvu ili djevojka koju se može susresti kasno navečer na ulici. Do sada je oko organiziranog kriminala postojao osjećaj nekažnjivosti, kaže Johansson. To sada mora promijeniti.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu