Kad snovi završe na ulici

2011. godine smo imali je oko jedanaest posto beskućnika bio iz zemalja Europske unije. U međuvremenu ih je 25 posto" kaže Petra Fuhrmann, djelatnica socijalnog centra humanitarne organizacije evangeličke crkve "Diakoniewerk" u Essenu koja se brine o beskućnicima. Fuhrmann kaže da ju je politika ostavila na cjedilu. "Nje naša zadaća da se brinemo o beskućnicima iz drugih država EU. Ali jednostavno nema uređene službe za migrante."

Tako ona sa svojih šest suradnika ne može puno toga učiniti. "Dobavljamo hranu preko pučke kuhinje, katkad organiziramo prenoćište ili mogućnost za tuširanje." Ti ljudi se, međutim, rijetko kad usude uopće govoriti o svojim problemima, pojašnjava Fuhrmann.

Začarani krug siromaštva

Većina takvih migranata koji su bez krova nad glavom dolaze iz Rumunjske, Bugarske i Poljske. Mnogi od njih dolaze u Njemačku s krivim predodžbama, bez obrazovanja ili poznavanja jezika. Oni žive na primjer u Berlinu često u parkovima u šatorima koje su sa sobom ponijeli, u automobilima ili s 30 ljudi u nekom malom stanu. Preko dana pokušavaju kao nadničari doći do nekog posla gdje ih se iskorištava niskim dnevnicama bez ikakvog osiguranja. Kao EU-građani, doduše, imaju pravo tražiti posao u Njemačkoj, ali nemaju pravo na socijalnu skrb. A kako nisu ni izbjeglice, nemaju pravo na druga javna davanja.

Ipak je ta skupina, koja doduše stalno raste, u usporedbi sa skupinom etabliranih EU-migranata iz istočne i jugoistočne Europe mala. "U Hamburgu u pogonima Airbusa rade brojni inženjeri iz Rumunjske, Bugarske i Poljske. Te zemlje su doživjele pravi odljev mozgova", kaže Ulrich Hermannes, direktor jedne hamburške ustanove koja se također brine o beskućnicima koji dolaze iz EU-zemalja.

Međutim, ti integrirani doseljenici, kao ovi inženjeri ne pobuđuju pažnju, ali ljudi koji žive na ulici itekako. A pošto je u Hamburgu ionako teško naći stambeni prostor, za te ljude je izuzetno teško pronaći stan, potvrđuje Hermannes. Isto je i u Berlinu, Frankfurtu i Münchenu. On smatra da sve veći broj beskućnika iz istočne Europe krije "eksplozivni konfliktni potencijal".

Poljska pokušava pomoći

Petra Fuhrmann smatra da i domovine tih ljudi imaju obvezu prema njima. "Zapravo bi te zemlje trebale više učiniti za svoje građane. Ja mogu razumjeti da ti ljudi napuštaju domovinu kako bi poboljšali svoju situaciju." U Poljskoj je politika očito prepoznala problematiku i želi djelovati. Mnogi Poljaci koji su se "nasukali" u Njemačkoj žive u Berlinu. Vlada u Varšavi sada namjerava više učiniti za opskrbu tih ljudi. "Slijedeće godine će uz pomoć poljskih financijskih sredstava socijalni radnici u Berlinu posjetiti Poljake koji su se našli u nezgodnoj situaciji i savjetovati ih", kazao je u izjavi za AFP Dariusz Pawlos, glasnogovornik veleposlanstva Poljske u Njemačkoj. Samo u Berlinu živi više od 2.000 poljskih beskućnika, kazao je Pawlos. Poljski Senat je proračun za poljske državljane koji žive u inozemstvu povećao na oko 24 milijuna eura i otvorio za socijalne programe. "Poljske nevladine organizacije sada mogu zatražiti novac za projekte u inozemstvu, ukoliko surađuju s nekom lokalnom partnerskom organizacijom", pojasnio je Pawlos. On je ujedno napomenuo da će zaklada Barka, koja već u drugim zemljama s velikim brojem poljskih gastarbajtera djeluje, uz pomoć novog proračuna slijedeće godine započeti djelovati i u Njemačkoj. No, još se, kazao je Pawlos, ne zna koliko će poljskih socijalnih radnika raditi na tome.

Ne zna se točno koliki je broj doseljenika iz zemalja istočne Europe i s Balkana koji žive pod teškim okolnostima u Njemačkoj. "Nema istraživanja o tome. U proteklih godina je oko 1,5 milijuna ljudi doselilo iz zemalja EU. Računamo kako oko 15 posto njih nema uspjeha i da živi u teškim životnim uvjetima. To bi, dakle, bilo između 200.000 i 300.000 ljudi", kaže Ulrich Hermannes.

Međutim, Savezna radna zajednica za pomoć beskućnicima BAG polazi od toga da broj beskućnika iz EU-zemalja koji žive u Njemačkoj oko 50.000 osoba. Prije svega u metropolama njihov udio među onima koji nemaju nikakakav smještaj iznosi i do 50 posto, navodi se u jednom priopćenju BAG-a. U Njemačkoj je u 2016. godini oko 860.000 ljudi bilo bez krova nad glavom - od 2014. je to porast za oko 150 posto. BAG prognozira do 2018. daljnji porast za oko 40 posto. Predsjedateljica tog udruženja Karin Kühn želi da politika konačno djeluje: "Zahtijevamo da se održi koferencija na samom vrhu o stanovanju i donese nacionalni akcijski plan za svladavanje problema manjka stambenog prostora. Za to smo još 2014. iznijeli koncept. Bio bi dobar znak kad bi se za to založila i kancelarka.."