1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izumiranje biljnih i životinjskih vrsta ugrožava čovjeka

Arit Nirajanj
7. maj 2019

UN je objavio uznemirujući izvještaj u kojem se upozorava na katastrofalne posljedice koje za čovječanstvo i ekosisteme ima izumiranje biljnih i životinjskih vrsta. To se mora zaustaviti. Još nije kasno.

https://p.dw.com/p/3I1Zp
Symbolbild Artenvielfalt Bayerische Alpen
Foto: picture-alliance/dpa/S. Hoppe

Oni su neumorni kreatori našeg životnog prostora: zraka, vode i zemlje. No, sada su ugroženi. Izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, do kojeg dolazi negativnim uticajem čovjeka na prirodu, u konačnici ugrožava život ljudi na planeti Zemlji i to u istim razmjerama kao i klimatske promjene. To je prošle sedmice na konferenciji u Parizu izjavio Robert Watson, šef UN-a za očuvanje biološke raznovrsnosti. Naučnici su podnijeli izvještaj o stanju ekološkog sistema i globalne biološke raznovrsnosti. "Ako se nastavi ovo izumiranje, to će potkopati našu sposobnost za borbu protiv siromaštva, sigurnost naših zaliha vode i hrane, naše zdravlje", kaže se u izvještaju. 

Izvještaj, prvi ove vrste od 2005. godine, objavili su saradnici Panela za biodiverzitet i ekosistem (Intergovernmental Panel on Biodiversity and Ecosystem Services, skraćeno IPBES) u ponedjeljak 6.5.2019.  U njemu je obuhvaćen rad 400 eksperata, koji odaje sumornu sliku kada je u pitanju budućnost čovječanstva.

Frankreich l Weltkonferenz zur Artenvielfalt startet in Paris l Biene
Veliku zabrunutost izaziva sve veće umiranje pčela, koje imaju sve manje životnog prostora i sve manje cvjetova za oprašivanjeFoto: picture alliance/dpa/N. Armer

U izvještaju se navodi da je do sada nezapamćeno i ubrzano odumiranje prirode u posljednjih 50 godina  izazvano promjenama na zemlji i u moru, zagađenjem, masovnim ulovom koji dovodi do istrjebljenja flore i faune, promjenom klime i stvaranjem invazivnih biljnih i životinjskih vrsta. Ovih pet negativnih faktora pospješuju ustaljene norme društvenog ponašanja koje sežu od pretjeranog konzumiranja do političkog djelovanja i ciljanog usmjeravanja ljudi na konzumiranje.

Razaranje ekosistema ne ugrožava samo napredak čovječanstva već potkopava 35 od 44 ciljeva UN-a u pogledu samoodrživog razvoja, kažu autori izvještaja.

Diplomate iz 130 zemalja su se sastale u Parizu, kako bi usaglasili stavove i konačni izvještaj podnijeli nosiocima političkog odlučivanja u svijetu. "Zaštita neprocjenjivo vrijednih dobara prirode biće za ljude odlučujući izazov tokom narednih desetljeća", naglasio je Watson.

Zašto je važan biodiverzitet

Riječ biodiverzitet odnosi se na raznolikost života na planeti Zemlji. Definicija obuhvata ne samo biljne i životinjske vrste koje možemo vidjeti već i minijaturne gene, bakterije, biljke i životinje pa sve do velikih ekosistema poput kišnih šuma i prašuma Amazona i najvećeg koralnog grebena na svijetu u Tihom okeanu na sjeveroistoku Australije. Na svijetu je identificirano 1,5 miliona biljnih i životinjskih vrsta, ali naučnici polaze od toga da njihov pravi broj seže skoro do 10 miliona pa čak i do dvije milijarde. Neki mikroorganizmi su tako mali, da se mogu identificirati samo putem DNA.

Symbolbild Artensterben Great Barrier Reef
Veliki koralni greben (Great Barrier Reef) u Australiji kao jedan od najvećih ekosistema je također ugroženFoto: picture-alliance/dpa/D. Naupold

"Kada pomenete biodiverzitet najprije mislite na tigrove i polarne medvjede ", kaže Rebecca Shaw, vodeća naučnica Instituta World Wildlife Fund. "Oni su veoma važni ali isto tako važni su i organizmi koji se ne mogu vidjeti golim okom i o kojima se samo priča."

Pčele nam daju med, matičnu mliječ, polen, pčelinji vosak i ono što je jako bitno jeste da učestvuju u samom procesu oprašivanja biljaka. Biljke opet fotosintezom pretvaraju ugljični dioksid u kiseonik. Bez njih bi puno teže bilo sa hranom i kiseonikom, potrebnim za život ljudi na Zemlji. No, čovječanstvu škode i drugi gubici koji nisu tako vidljivi, poput nestanka ljekovitog bilja i mangrove, koje štite obale rijeka i mora.

S obzirom da organizmi i biljne i životinjske vrste ovise jedni od drugih, izumiranje samo jedne vrste dovoljno je da prouzrokuje velike i štetne promjene u cijelom ekosistemu. Tako smanjenje broja kišnih glista, gljiva ili zemljanih mikroba smanjuje količinu recikliranih hranljivih materija u zemlji i povećava broj rupa, što onemogućava kišnici da se zadrži na površini  i na taj način snabdije vodom biljni svijet. A ako nema biljaka ne mogu ni ljudi da ih beru i da se s njima liječe i hrane.

"Ne obaziremo se na prirodu", kaže Shaw. "Ne mislimo na sve te kompleksne uzročno-posljedične veze u ekosistemu  i uzajamna djelovanja. Uz to unosimo u zemlju vještačka đubriva i pesticide, ne misleći na naredne generacije - pa to je potpuno suludo."

Izvještaj UN-a je pokazao da je čak jednoj četvrtini biljnih i životinskih vrsta prijeti izumiranje a mnogima od njih, ukoliko se hitno ne poduzmu protumjere, prijeti nestanak u nekoliko narednih decenija.

Zašto to šteti ljudima 

Ako se mjeri biomasa, onda čovjek predstavlja svega 0,01 postotak u globalnom biodiverzitetu. Pa ipak mu je uspjelo da ugrozi biljne i životinjske vrste u nadproporcionalnom razmjeru. Čovjek je uništio šume, zagadio rijeke, masovnim ulovom iskorijenio ribu i plodove mora iz okeana, poubijao korisne insekte i povrijedio prirodu na niz drugih načina, kako bi došao do željenih resursa.

Symbolbild Artenvielfalt Schmetterling
Sve manje livada za leptireFoto: Getty Images/AFP/J. Sarmiento

"Samo priroda omogućava razvoj čovječanstva. Ali naša beskonačna potražnja za resursima ubrzava stopu izumiranja biljnih i životinjskih vrsta i uništava ekosisteme na Zemlji", izjavio je Joyce Msuya, potpredsjednik UN-ovog programa za zaštitu čovjekove sredine.

Izvještaj UN-a utvrđuje i ovo:

- Djelovanjem čovjeka zabilježene su bitne promjene koje se odnose na dvije trećine čovjekove okoline

- Stopa globalnog izumiranja biljnih i životinjskih vrsta je danas u prosjeku tri do deset puta veća nego u posljednjih 10 miliona      godina.

- Više od trećine zemlje i skoro 75 posto izvora vode koristi se u agronomiji i i stočarstvu

Svega 9 biljnih vrsta čini dvije trećine svjetske proizvodnje. Zemlja je ugrožena erozijom tla, urbanizacijom ili sječom šuma. Intenzivnom poljoprivredom se uništava biološka raznolikost i prostor za život divljih životinja. Rezultat uništavanja zemlje i šuma su poplave i sve manje zaliha pitke vode. Promjena klime razara ekosisteme a iskorjenjivanje šuma smanjuje količinu kiseonika.

Jedna studija koju je proveo magazin Science pokazala je, čak kada bi se zemlje pridržavale dozvoljenih emisija CO2, da bi 49 posto insekata i 44 posto biljaka do 2100. godine izgubilo preko polovine svog životnog prostora na Zemlji.

Kako zaustaviti izumiranje flore i faune

I pored toga što su neki problemi poznati decenijama, naučnici imaju poteškoće da javnosti pokažu koliko se hitno mora djelovati protiv uništavanja prirode. Zato su potrebne hitne i "transformativne političke promjene". Političari moraju dati stimulanse za samoodrživost u oblasti poljoprivredne proizvodnje, ograničiti kvote ulova i donijeti mjere za održivu politiku u oblasti vodoprivrede. Ali, kako zaključuju naučnici, i svijest potrošača se mora promijeniti. Kako bi se zaustavilo dalje uništavanje ekosostema, oni trebaju smanjiti konzumacija mesa i snabdijevati se ribom koja dolazi iz održivih izvora

Još nije kasno, ali samo kada bi svi i na svim novoima - od najvišeg do najnižeg - počeli na tome da rade, zaključuje  Robert Watson, šef UN-a za očuvanje biološke raznovrsnosti.