Je li Ukrajina doista „puna nacista“?

Najkasnije s početkom ruske agresije na Ukrajinu počele su se širiti priče o tome da su Ukrajinci skloni nacionalsocijalizmu. Na poznatim propagandnim kanalima, na primjer u grupi „Novosti iz Rusije" na Telegramu, o kojoj se brine navodna neovisna novinarka Alina Lipp, mogu se pronaći brojne tvrdnje o ukrajinskim nacistima. Takvi postovi utječu na mišljenje mnogih ljudi. Na kanal Aline Lipp se „pretplatilo" više od 183.000 osoba (stanje: 25. studenoga).

Nakon jednostavne pretrage na tom kanalu, koju smo proveli 25. studenoga, došli smo do saznanja da se riječ „nacist" na tom kanalu pojavljuje 285 puta, „nacionalsocijalizam" 22 puta, a „kukasti križ" 17 puta.

Ali o čemu se radi kod narativa o ukrajinskim nacistima? I što je s tim navodnim dokazima koje preko društvenih mreža distribuiraju proruski nalozi?

Tvrdnja: "Neki ukrajinski borci kao simbol svog angažmana za neonacizam na svojim kacigama nose slogan 'Svakom svoje' (original koji su koristili nacisti: 'Jedem das Seine', nap. red.)", piše već spomenuta Alina Lipp na svom kanalu na Telegramu. Uz to je objavila fotografiju koja bi trebala poslužiti kao dokaz za tu tvrdnju.

DW provjera činjenica: Pogrešno

Fotografija je očito manipulirana, kako su pokazala naša istraživanja. Slogan "Jedem das Seine" se nalazio na ulazu na koncentracijski logor Buchenwald, radi se o sloganu koji je „obilježen" neonacističkom ideologijom. To je slogan koji daje naslutiti da se radi o osobi sklonoj ekstremno desnim i nacionalsocijalističkim stavovima, to je slogan koji poručuje da navodno svatko dobije ono što – zasluži.

Slogan je ubačen na kacigu vojnika uz pomoć softvera za obradu fotografija. To smo otkrili na temelju pretrage foto-motiva. Osim toga smo otkrili da je originalni motiv zarotiran. 

A muškarci na fotografiji nisu baš nepoznati. Radi se o ukrajinskom bendu Antytila, ljudima koji u međuvremenu ne pjevaju već brane svoju zemlju od ruske agresije. Skupina je postala međunarodno poznata nakon što je tijekom rata snimila remiks pjesme „2 Step" s glazbenikom Edom Sheeranom. Međunarodni mediji poput Washington Posta su pritom za opremanje teksta koristili naslovnu fotografiju – na kojoj članovi benda nose vojničke uniforme.

Tvrdnja: U jednom ukrajinskom shopping-centru postoje stepenice na kojima je veliki bijeli kukasti križ – to se barem može zaključiti na temelju video-snimke koju su i na Twitteru podijelili neki korisnici te mreže.

DW provjera činjenica: Zavaravajuće

U shopping-centru Gorodok u Kijevu se vidi ogromni LED kukasti križ na stubama, a na vrhu se nalazi veliko crveno srce, to je motiv videa koji je višestruko podijeljen na društvenim mrežama.

Video je autentičan, ali zavaravajući. Sudeći po službenom priopćenju uprave tog shopping-centra, koje je na Facebooku objavljeno tri dana nakon tog događaja, stoji kako se incident dogodio 16.2.2019., oko 13:30 sati. Tvrdi se da su LED svastiku na stepenice projicirali hakeri. Jedan čuvar u centru odmah je o tome obavijestio nadležne osobe – čim je primijetio nacistički simbol na osvijetljenim stepenicama. I nakon toga je u shopping centru odmah ugašena rasvjeta.

Cijeli slučaj je predan istražnim organima. Nekoliko mjeseci kasnije (29.7.2019.) Državno odvjetništvo u Kijevu je u priopćenju za medije objavilo da je jedan 17-godišnjak uz pomoć softvera TeamViewer uspio hakirati računalni sustav. Simbol tog softvera se također može vidjeti na videu iz shopping centra. U Ukrajini je inače zakonom zabranjeno javno širiti nacionalsocijalističke simbole.

Zaključak: U shopping-centru u Kijevu doista se nekoliko minuta moglo vidjeti kukasti križ. Ali pritom se radilo o hakerskom napadu, a ne kontinuiranoj rasvjeti uz pomoć LED svjetiljki. 

Putinov narativ o ukrajinskim nacistima

Činjenica je da su brojne tvrdnje o navodnim ukrajinskim nacistima ili izmišljene ili vode do pogrešnih zaključaka. Svejedno je taj narativ i dalje opstao, jer i ruski propagandisti a i sam predsjednik Vladimir Putin šire pogrešne informacije.

Putin je već u svom govoru u veljači, neposredno uoči napada na Ukrajinu, govorio o tome da Rusija mora "denacificirati” Ukrajinu. Takozvana denacifikacija je povijesni pojam, radi se zapravo o politici saveznika, pobjednika u Drugom svjetskom ratu, prema nacističkoj Njemačkoj nakon kraja rata. Oni su tu zemlju htjeli osloboditi od utjecaja nacionalsocijalista, odnosno udaljiti nacionalsocijaliste s javnih dužnosti.

Usporedba s Ukrajinom je ipak pogrešna, kazao je Andreas Umland već u veljači u intervjuu za DW: "Ta priča o nacizmu u Ukrajini je posve deplasirana.” Umland je analitičar na Stockholm Centre for Eastern European Studies (SCEEUS). "Predsjednik Ukrajine je Židov koji govori ruski, on je s ogromnom podrškom birača pobijedio na posljednjim predsjedničkim izborima protiv jednog nežidovskog ukrajinskog kandidata.”

Umland je dodao kako i u Ukrajini doduše postoje ekstremno desne skupine, ali da su one u usporedbi s brojnim drugim europskom zemljama relativno slabašne: "Na posljednjim parlamentarnim izborima su se desno-radikalne stranke ujedinile, a taj savez je na koncu osvojio 2,15 posto glasova.”

A što je s Azovom?

U prošlosti se kritiziralo i desničarske ukrajinske borbene jedinice koje su se borile protiv separatista na istoku Ukrajine – prije svih "Regiment Azov”. On je utemeljen od strane jedne ekstremno desne skupine, ali je u jesen 2014. integriran u snage Ministarstva unutarnjih poslova, Nacionalnu gardu, kaže Andreas Umland. Nakon toga je došlo do podjele između pokreta i regimenta Azov, koji još uvijek koristi stare simbole – ali ga se više ne ubraja u redove desnih ekstremista, dodaje stručnjak. Umland napominje da se tijekom vojnih treninga u Ukrajini tu i tamo uoči i desno-ekstremne vojnike, ali: "To se onda tematiziralo i skandaliziralo.”