Je li odzvonilo veganskim proizvodima?

Manje mesa, manje mliječnih proizvoda – s obzirom da je to dobro za zdravlje i klimu, sve više ljudi posljednjih godina traži zamjenu za meso i mliječne proizvode. Potražnja je tolika da Starbaks u SAD, primjera radi, ne može više da obezbijedi dovoljno zobenog mlijeka da zadovolji želje svih kupaca.

U međuvremenu poslovanje kompanija koje proizvode zamjenske proizvode nije tako ružičasto. Američka firma „Beyond Meat" je ovog mjeseca za treći kvartal prijavila neočekivano mali promet, zbog čega su akcije kompanije opale za 18 procenata. „Oatly", švedska kompanija alternativnih mliječnih proizvoda na bazi zobi uspješno je u maju ove godine debitovala na berzi i akcije su veoma brzo porasle na cijenu 22 dolara. Danas je udio u „Oatlyu" dostupan za 12 dolara po akciji. Zvuči kao da popularnost biljnih alternativa blijedi?

„U posljednjih šest mjeseci se neočekivano brzo usporio rast proizvoda od biljnih proteina", rekao je Majkl H. Mekejn, predsjednik i generalni izvršni direktor kanadske kompanije „Maple Leaf Foods" tokom telefonske konferencije sa tržišnim analitičarima u novembru.

Pad potražnje - sumnja da su zemjenski proizvodi dobri za zdravlje i klimu

Za pad potražnje za njegovim proizvodima Itan Braun, osnivač firme „Beyond Meat" vidi više razloga. Kao prvo, on smatra da su potrošači manje voljni da probaju nove proizvode. A drugo, opada interesovanje za zdravijim proizvodima.

- pročitajte još: Stvarna ekološka cijena životnih namirnica

Drugi eksperti vjeruju da kupci nisu ubijeđeni  da su zamjenski prozivodi zdravi. „Za zamjenske proizvode se koristi mnogo različitih ulja i komplikovanih sastojaka“, kaže Kris Dibua, iz Kompanije IRI za istraživanje tržišta za „Food Business News". „Ako pogledate listu sastojaka za Mekdonaldsov mesni hamburger, onda je to fenomenalno jednostavno; mnogo jednostavnije nego za tradicionalne biljne alternative za meso."

Osim toga mnogi ljudi biraju biljne alternative, kako bi se smanjile emisije štetnih gasova povezanih sa prozivodima životinjskog porijekla. Međutim, neki eksperti sumnjaju da biljne alterantive imaju manji karbonski otisak. „Meso na biljnoj bazi ima lijep oreol, kada se radi o održivosti, ali još ni na jednom pakovanju nisam vidio karbonski otisak“, kaže Dibua.

Korona virus pogodio je takođe i „Beyond Meat" and Co.

No, isto kao i druge branše i proizvođači zamjenskih proizvoda na bazi bilja takođe su pogođene korona virusom. Itan Braun se žali da zbog porasta broja infekcija ljudi manje odlaze u prodavnice a manifestacije na kojima se predstavljaju novi proizvodi se otkazuju.

- pročitajte još: U modi je veganska ishrana

Uprkos tome analitičari ostaju optimistični i naredne godine očekuju veliki porast na tržištu. Jedna studija „Boston Consultinga" prognozira da bi do 2035. svaka deseta porcija mesa, ribe, morskih plodova, jaja i mlijeka mogla da bude proizvedena od alternativnih proteina. Prema izvještaju „Bloomberg Intelligence" iz avgusta ove godine maloprodaja sa alternativnim biljnim namirnicama u 2020. godini bila je, preračunato, oko 30 milijardi evra. Do 2030. bi mogao dostići 162 milijarde dolara. To bi onda činilo oko osam odsto svjetskog tržišta proteina, pri čemu rast pokreću prvenstveno oni kupci koji povremeno žele da zamijene proizvode životinjskog porijekla biljnim.

Eksperti prognoziraju lagani, ali siguran rast

Sa rastućom potražnjom i povećanom proizvodnjom, doći će do pada troškova. Do sada su biljne alternative po pravilu još uvijek prilično skuplje od odgovarajućih proizvoda životinjskih porijekla. Nasuprot tome, niži troškovi obećavaju veći porast potražnje.

Ali, još uvijek visoki nivo cijena je zbog činjenice da je najveći broj proizvođača mlad i koristi najnovije prehrambene tehonologije. S jedne strane to povećava troškove, a s druge ne mogu da proizvode u tolikoj količini kao etablirana mesna i mliječna industrija. Tu takođe traba dodati da je u pandemiji posebno teško proširiti proizvodnju. Mnoge kompanije imaju problema sa ometenim lancima isporuke, što otežava nabavku sirovina i izgradnju novih proizvodnih pogona.

Iz branše pak poručuju da će dugoročno namirnice biljnog porijekla, na primjer od proteina graška, biti jeftinije od životinjskih proizvoda. „Goveda morate da hranite. Stopa konverzije ove hrane je osam prema jedan. Dakle, za kilogram govedine potrebno vam je osam kilograma hrane", pojasnio je za CNBC, Karlos Barozo predsjednik „CJB and Associates", kompanije koja se bavi istraživanjem sa fokusom na prehrambene proizvode i industriju pića. „A stopa konverzije kod graška je jedan prema jedan. Postoji, doduše mali gubitak, ali je skoro jedan prema jedan.“

Takođe u oblasti sastojaka se nešto pokreće. Samo prošle nedjelje je švajcarski gigant „Nestle" uložio četiri miliona dolara za podršku „Sundial Foods", američkoj kompaniji koja proizvodi biljno meso, veganska pileća krilca i vještačku kožu i kosti. Proizvod na bazi leblebija, sastoji se od samo osam sastojaka i sadrži približno istu količinu proteina kao i meso. 

Kolebljive brojke u „Beyond Meat" i „Oatlyu" se po navodima eksperta ne mogu obrazložiti samo kao posljedica pandemije i činjenice da se ne šire dovoljno brzo proizvodni pogoni, već i velikim porastom konkurencije. Jer, kada mnogo kompanija dijeli kolač, i ako kolač brzo ne raste, onda su dobit i komadi manji.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu