Anticiganizam: Promjena perspektive – nadoknađivanje pravde

Njemačka vlada je 2019. godine od Nezavisne komisije za anticiganizam (UKA) zatražila da sastavi izvještaj o položaju Roma i Sintija u Njemačkoj. Izvještaj pod nazivom „Promjena perspektive – nadoknađivanje pravde – participacija" pokazuje da se diskriminacija tih zajednica u Njemačkoj nastavlja, ali i to kako se anticiganizam može suzbiti.

- pročitajte i ovo:  "Bez interesa za Rome": Stereotipi u njemačkim medijima

Šta UKA konkretno time misli, obašnjeno je već u predgovoru izvještaja: „Potrebna je temeljna promjena perspektive u društvu koje prepoznaje relevantnost anticiganizma, koje kritički promišlja i teži prevazilaženju strukturnih i institucionalnih odnosa moći i nasilja.“ Neophodna je politika „nadoknađivanja pravde“, kako bi se nadoknadila i nepravda počinjena nakon Drugog svjetskog rata nad preživjelima i njihovim potomcima.

Preporuke UKA

UKA preporučuje imenovanje povjerenika za anticiganizam, uspostavljanje nezavisne savjetodovane grupe, stvaranje stalne savezne/pokrajinske komisije i sveobuhvatno priznavanje nacionalsocijalističkog genocida nad Sintima i Romima. Pored toga, trebalo bi da postoji i komisija koja će se baviti napravdom učinjenon nad Sintima i Romima u Saveznoj Republici Njemačkoj. Rezultati izvještaja se baziraju na tri velike i više manjih studija u kojima su analizirane potrebe, izazovi i zahtjevi zajednice Roma i Sintija, kao i njihova samoorganizacija u Njemačkoj.

Isidora Ranđelović je socijalna pedagoškinja i socijalna radnica. Radila je na studiji „Iskustva Sintija i Roma sa rasizmom" i otkriva jedan primjer doživotne traume: „Jedna djevojčica, koja je rođena u koncentracionom logoru je preživjela i kasnije se kao mlada žena brinula za svoje bolesne roditelje, na koje je vrijeme provedeno u nacističkom zarobljeništvu ostavilo duboke tragove. Oduzet im je stan i nisu dobili nikakvu odštetu. Živjeli su u barakama koje im je grad dodijelio nakon rata. Tamo su ih redovno kontrolisali socijalni radnici i policija. Osamdesetih godina, kada su ona i porodica bili na odmoru i kampovali, napala ih je jedna banda i pucala na njih."

Kada je stigla policija, traumatizovanu porodicu je pitala šta ona uopšte tamo traži, umjesto da su krenuli u potragu za napadačima. Ali tu nije kraj: „Ista žena je dvijehiljaditih godina bila žrtva rasističkog nasilja dok se šetala parkom. Jedan muškarac ju je više puta šutnuo u tijelo. Zbog loših iskustava koje je imala, nije potražila medicinsku pomoć. Kasnije je imala infarkt bubrega i zauvijek ga izgubila.“

- pročitajte i ovo:  Bernd Fabritius: Nema mjesta za anticiganizam

Hajdi Barc je bila koordinatorka „Studije za osnaživanje Sintija i Roma", Univerziteta Mitvajda. U toj studiji se navode mogućnosti za jačanje i snažnije uključivanje organizacija Roma i Sintija u društveni život u Njemačkoj. Barc može jasno da navede šta je tim organizacijama zaista potrebno: „Politička volja je izdvojena kao posebno poglavlje u studiji, zato što je dokazano da veliki dio diskriminacije ide preko struktura državnih institucija. To konkretno znači: organizacije se ne bore samo protiv rasizma, već su i same pogođene njime. Pored toga pripadnici zajednice jedva da su zaštićeni od govora mržnje i fizičkog nasilja.”

O nama bez nas

Utoliko je važnije, smatra Barc, da Romi i Sinti budu uključeni u rad i odlučivanje o njima, kako bi se bolje razumjele njihove potrebe: „Često se govori i odlučuje o Sintima i Romima, bez da su oni u to uključeni." Prema mišljenju Hajdi Barc time se ostaje bez mnogo znanja i kompetencije.

U studiji UKA se tematizuje i uloga medija. Prema riječima Isidore Ranđelović oni doprinose učršćivanju stereotipa. „Jedan od razloga za nedostatak znanja i stvaranje mitova u kolektivnoj percepciji je medijsko jačanje stereotipa, izobličavanje informacija i emocionalizacija vijesti u kontekstu zajednice Sintija i Roma."

„Pitanje svih nas"

O izvještaju nezavisne Komisije za anticiganizam govorilo se na sjednici Bundestaga, u četvrtak, 24. juna 2021. Više poslanika istaklo je posebnu odgovornost Njemačke u borbi protiv anticiganizma. Socijaldemokrata Helge Lind ukazao je na činjenicu da taj fenomen nije samo tema u radikalno-desničarskim krugovima: „Anticiganizam nije pitanje drugih i nacionalsocijalista, već je to pitanje svih nas. I nas demokratkinja i demokrata. Ukoliko to ne shvatimo, nikada nećemo osigurati pravdu za Sintije i Rome u ovoj zemlji."

Centralni savjet njemačkih Sintija i Roma pozdravio je raspravu u Bundestagu. To što su se savezna vlada i Bundestag bavili izvještajem komisije i njihovim preporukama, „važan je korak za tu manjinu, kao i za demokratiju našeg društva", navodi se u saopštenju Centralnog savjeta.

Tek će se tokom mandata nove njemačke vlade vidjeti šta je zaista sprovedeno iz izvještaja Nezavisne komisije za anticiganizam (UKA).

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu