Izuzeće i samoizuzeće sudije Teodora Merona
28. septembar 2018
Predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMSK) Theodor (Teodor) Meron je jučer (27.92018) odlučio da se povuče sa mjesta predsjedavajućeg Žalbenog vijeća u predmetu Radovan Karadžić. Odluka je uslijedila dva dana pošto je Karadžić, koji je u prvostepenom postupku pred Haškim tribunalom osuđen na 40 godina zatvora za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti, uložio zahtjev da se sudija Meron izuzme iz Žalbenog vijeća. Glavni razlog naveden u zahtjevu je "mogućna pristranost" Teodora Merona, pošto je kao član sudijskih vijeća u žalbenim procesima podređenima i bliskim saradnicima Radovana Karadžića nalazio da su krivi i saglašavao se sa prvostepeno izrečenim kaznama dugogodišnjeg zatvora.
U obrazloženju svog povlačenja, Meron kaže da bi u žalbenom dijelu suđenju Karadžiću bio i ostao nepristran, ali da bi neprihvatanje zahtjeva za diskvalifikaciju moglo da prouzrokuje odugovlačenje cijelog procesa, pa se neodložno povlači. Takvu odluku donio je, ističe, imajući na umu interese pravde i Mehanizma za međunarodne krivične sudove kao nasljednika Haškog tribunala. Svoje neodložno povlačenje potvrdio je i time što je dao nalog da se sudija Ivo Nelson de Caires Batista Rosa iz Portugala upotpuni petočlano žalbeno vijeće MMKS.
Karadžić odaje priznanje Meronu za "procesnu pravičnost"
U zahtjevu za izuzeće, koji je potpisao njegov pravni zastupnik Peter Robinson, Karadžić odaje priznanje Meronu za "procesnu pravičnost" u dosadašnjem žalbenom postupku. Šta više Karadžić ne tvrdi izričito da je Meron pristran u njegovom slučaju, nego razloge za svoj zahtjev nalazi u odluci o izuzeću trojice sudija - Teodora Merona, Carmela Agiusa (Karmel Ađus) i Liua Daquna (Li Daćun) - zbog mogućne pristranosti u žalbenom postupku Ratka Mladića.
Pošto se taj zahtjev Mladićeve odbrane odnosio i na njega lično, Meron je kao predsjedavajući Žalbenog vijeća u pretpretresnoj fazi, prenio nadležnost i ovlaštenje za tu odluku na sudiju MMKS koji ima najduži sudski staž, a to je bio Francuz Jean Claude Antonetti (Žan-Klod Antoneti). Početkom septembra Antoneti je izuzeo, to jest eliminisao svu trojicu sudija iz Žalbenog vijeća i imenovao nove sudije. To su Mparany Mamy Richard Rajohnson (Madagaskar), Gberdao Gustave Kam (Burkina Faso) i Elizabeth Ibanda-Nahamya (Uganda), koji se do sada nisu mnogo vidjeli ni čuli u sudnicama Haškog tribunala a ni njegovog nasljednika Mehanizma za međunarodne krivične sudove.
Kao sudija u Haškom tribunalu, a zatim u MMKS, Teodor Meron je odlučivao o 13 žalbi koje su imale relaciju sa činjenicama navedenim i u Karadžićevom predmetu. Za sedam od tih 13 žalbenih postupaka bio je predsjedavajući sudijskog vijeća: u predmetima Milomira Stakića, Radoslava Brđanina, Momčilo Krajišnika, generalâ Stanislava Galića i Dragomira Miloševića osuđenih za opsadu Sarajeva, te Radoslava Krstića i Zdravka Tolimira za zločine u Srebrenici. Sva sedmorica su bila podređena Karadžiću, navodi se u zahtjevu za eliminaciju Merona iz sastava žalbenog vijeća MMKS i za svu sedmoricu je u presudama rečeno da su s Karadžićem učesnici u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio trajno uklanjanje Muslimana i Hrvata sa područja proglašenim srpskim.
Karadžićeva odbrana smatra da je Meron bio pristran
Meron je, kaže se u zahtjevu Karadžićeve odbrane za njegovo izuzeće, bio suočen sa dokazima koji su pobijali ili umanjivali krivicu i odgovornost sedmorice osuđenih na dugogodišnje zatvorske kazne, ali odreda je odlučivao da prihvati izvedene dokaze u prvostepenom postupku i u većini slučajeva potvrdi izrečene kazne u presudama pretresnih vijeća. Zbog toga, Karadžićeva odbrana smatra da je on bio pristran i da će biti pristran i u samom Karadžićevom slučaju, te je tražilo njegovo izuzeće iz Žalbenog vijeća, iz istih razloga zbog kojih su, kao "pristranui", diskvalifikovana trojica sudija iz vijeća koje će odlučivati o žalbi Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid na doživotnu kaznu zatvora.
Tužilaštvo Haškog tribunala, na čijem čelu je Serge Brammertz (Serž Bramerc), bilo je protiv diskvalifikacije trojice sudija u Mladićevom žalbenom postupku i podnijelo je obrazloženje svog protivljenja. Navode Mladićevih branilaca odbacila su i sva trojica sudija, ali nadležni sudija Antoneti je ostao pri svojoj konstataciji da prijeti opasnost pristranosti i nije prihvatio argumente ni jednih ni drugih.
Pometnja u MMKS
Sve u svemu, diskvalifikacija trojice sudija iz žalbenog vijeća u predmetu Ratko Mladić i jučerašnja samodiskvalifikacija Teodora Merona, koji je i predsjednik MMKS, iz žalbenog procesa Radovanu Karadžiću, unijeće u ovu visoku međunarodnu pravosudnu instituciju dosta pometnje. Mogućno je da taj potres bude i veći nego prije pet godina u Haškom tribunalu u slučaju eliminacije danskog sudije Frederika Harhoffa (Harhof) iz pretresnog vijeća koje je sudilo Vojislavu Šešelju, i to na zahtjev samog optuženog. Tri godine kasnije sudijsko vijeće Žan-Kloda Antonetija je najprije pustilo Šešelja na "privremenu slobodu", a onda je lideru srpskih radikala, optuženom za zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Vojvodini, izreklo oslobađajuću presudu. Teodor Meron je bio član žalbenog vijeća koje je, na žalbu Tužilaštva, ukinulo oslobađajuću presudu Žan-Kloda Antonetija, i osudilo Šešelja na devet godina zatvora, koje je, doduše, već proveo u pritvorskoj jedinici UN u Sheveningenu.
Haški tribunal, to jest Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je u prvostepenom postupku osudio Karadžića na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici, progona Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanja stanovništva Sarajeva i uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Na tu presudu žalila se i Karadžićeva odbrana i haško tužilaštvo. Karadžić je tražio da se prvostepena presuda poništi zbog proceduralnih grešaka i pogrešno utvrđenih činjenica i da mu se ponovo sudi. Tužioci su u svojoj žalbi zahtijevali da Karadžić bude osuđen i za genocid u još sedam bosanskohercegovačkih opština i da mu se izrekne kazna doživotnog zatvora. Bilo je predviđeno da definitivna presuda bude izrečena pred kraj ove godine.