Izrael između frontova

Bio je to veoma ispunjen vikend za vojne analitičare i političke komentatore u Izraelu. Prošle sedmice se za riječ javio lider Hezbolaha Hasan Nasralah i optužio Saudijsku Arabiju da pokušava gurnuti Izrael u rat sa Libanom. Istovremeno je upozorio i pozvao smrtnog neprijatelja Izrael da se ne miješa. Izraelska vojska je u subotu (11.11.) oborila bespilotnu letjelicu  iznad okupirane Golanske visoravni koristeći raketni odbrambeni sistem Patriot. Dron je očigledno bio u izviđačkom letu iznad demilitarizovane zone. Izrael će učiniti sve kako bi djelovao protiv šiitske osovine u Siriji," saopštio je ministar odbrane Avigdor Liberman. Dani prije toga bili su obilježeni nagađanjima o pozadini ostavke libanskog premijera Saada Haririja i diplomatskim šahovskim potezima saudijskog princa Mohameda Salmana, koji gradi reputaciju u regionu.

U Izraelu su bili iznenađeni potezima Saudijske Arabije, ali reakcije na to su bile suzdržane. Izraelski premijer Netanjahu bio je u Londonu ovog vikenda i tamo je saznao o ostavci libanskog šefa vlade. U saopštenju iz njegovog kabineta rečeno je da je ostavka premijera Libana "poziv na buđenje međunarodne zajednice" protiv agresije Irana, koji pokušava da transformiše Liban u drugu Siriju".

"To je sukob za dominaciju dvije velike sile u regiji. Jedna je Iran i njegovi uglavnom šiitski saveznici kao što je Hezbolah, drugi je sunitska koalicija predvođena Saudijskom Arabijom", rekao je Shaul Shay, šef političkog odjela Interdisciplinarnog istraživačkog centra u Herzliji  (IDC). "Linije fronta se mogu vidjeti u Jemenu, Siriji, Iraku. Iako Izrael nije u tim taborima, ova zemlja ima svoje interese i crvene linije, za koje ne želi da budu prekoračene." A one su prije svega u Siriji, gdje se odnosi političkih snaga pomjeraju u korist Irana i njegovih saveznika.

Niko ne želi rat

Kriza prije svega pogađa Saudijsku Arabiju i Iran. "Ne mislim da Izrael i Hezbolah imaju direktan interes da budu uvučeni u sukob", kaže Joel Guzansky, politolog sa INSS-instituta u Tel Avivu. "Ostavka Haririja nije nužno u interesu Izraela, naprotiv, njegova ostavka daje Iranu još veći uticaj". Saudijska Arabija i Izrael - dvije zemlje koje nemaju međusobne diplomatske odnose - imaju zajedničkog neprijatelja: Iran. Ali to ne znači da će Izrael požuriti da u korist Saudijske Arabije naredi  svojim trupama da pređu granicu, napisao je vojni analitičar Amos Harel za list Ha'Aretz.

Na sjevernoj granici stalno su prisutne tenzije. Svaka pogrešna kalkulacija, smatraju analitičari, može izazvati novi sukob. Izrael se ne bi trebao "preuranjeno upuštati u sukob", smatra bivši američki ambasador u Tel Avivu, Daniel Shapiro. "Sasvim je razumljivo da Saudijci pokušavaju stvoriti okvir da izazovu Iran u Libanu - ratom između Izraela i Hezbolaha", piše američki diplomata.

U Izraelu, i to nije nikakva tajna, polazi se od toga da će jednoga dana doći do novog rata sa šiitskim Hezbolahom u Libanu.  milicija u Libanu. Niko ne zna međutim kada. Izraelski vojni krugovi upozoravaju da bi treći libanski rat imao potpuno drugačiji odjek u regionu. Prvi dani bili bi odlučujući, došlo bi do puno razornijeg uništavanja civilne infrastrukture. Ovo su naučene lekcije iz poslednjeg Libanskog rata 2006. godine, iz koje se nijedna od ratnih strana nije pojavila kao definitivan pobednik. Čak je i opasnost od šiitskog Hezbolaha porasla. Uprkos velikih ljudskih gubitaka u ratu u Siriji, Hezbolah se i dalje smatra dobro organizovanim. Izraelski vojni eksperti smatraju da je njegov arsenal oružja od 2006. godine porastao na više od 100.000 raketa.

Strah od iranskog uticaja

Ali, strateški interes Izraela je trenutno na razvoju situacije na jugu Sirije. "Izrael apsolutno ne želi da Iran izgradi dugoročno prisustvo u Siriji", rekao je Shaul Shay, ekspert za sigurnost iz IDC-a. Tokom šestogodišnjeg sukoba u Siriji, Izrael je stalno govorio da se neće miješati u sukob, osim ako se ne pređu određene crvene linije. Izraelska strategija sastojala su u bezbrojnim vazdušnim udarima na Hezbolahove konvoje oružja i fabrike municije u Siriji. Do prije nekoliko mjeseci režim Asada u Damasku na to je uglavnom odgovorao verbalnim prijetnjama. Ali, nedavno je sirijska armija uzvratila napade raketama zemlja-vazduh. Asadov režim sve više misli da je na pobjedničkoj strani i testira pravila igre, smatraju izraelski vojni eksperti. To može zahvaliti vojnoj podršci Rusije i savezništvu sa Iranom, zbog kojeg su libanski Hezbolah i druge šiitske paravojne grupacije od 2015. godine podržavale Asadov režim u borbi protiv IS-a.

Da li će strategija Izraela imati uspjeha, ostaje da se vidi. BBC je tokom prethodnog vikenda objavio  satelitske snimke, koje prema procjeni zapadnih tajnih službi ukazuju da Iran gradi vojnu bazu u blizini Damaska.

Rusija, SAD i Jordan su tokom vikenda postigle dogovor oko situacije u južnoj Siriji. Oni namjeravaju da ograniče "prisustvo stranih grupa na jugu Sirije i kasnije ga potpuno isključe". Ovo se uglavnom odnosi na Hezbolah i druge šiitske saveznike. "Ali zahtjevi Izraela, koji je tražio da se Iranci dovoljno udalje od granice, očigledno nisu uzeti u obzir", javili su izraelski mediji u ponedjeljak.

Sirija je pod velikim pritiskom na jugu, gdje bi se mogla suočiti sa eskalacijom. Izrael je prije oko dvije sedmice digao u zrak tunel "Islamskog Džihada" na granici sa Pojasom Gaze. Tom prilikom je ubijeno12 sljedbenika ove grupe. Od tada je na obje strane eskalirala retorika.