Iznenađujući dogovor G20 o oporezivanju super-bogatih

Na prvom danu samita u Rio de Janeiru, države članice G20 su se iznenađujuće složile oko zajedničke završne deklaracije. Brazilu, kao domaćinu, uspjelo je u nju uvrstiti najvažnije tačke svog predsjedavanja, među kojima je borba protiv gladi i borba protiv klimatskih promjena i zagrijavanja planete Zemlje.

Očekivalo se da argentinski predsjednik Javier Milei neće pristati na pojedine tačke.

Čelnici vodećih industrijskih zemalja i zemalja u ubrzanom razvoju obavezali su se na efikasnije oporezivanje superbogatih. "Pokušaćemo raditi zajedno, kako bismo osigurali da veoma bogati pojedinci budu 'efikasno oporezovani'", navodi se u dokumentu. Planirano je razvijanje mehanizama za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

U Riju je pokrenuta i Globalna alijansa protiv gladi i siromaštva. U završnoj deklaraciji se ističe kako nedostaje političke volje da se ljudima osigura pristup hrani, iako postoje i znanje i resursi.

Nema proboja u finansiranju zaštite klime

G20 je ponovio cilj da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stepeni. Međutim, po pitanju finansiranja nije postignut značajniji napredak. Deklaracija ostaje neprecizna, spominjući samo "bilione dolara" koji bi trebali dolaziti iz "svih izvora", bez detaljnijeg objašnjenja.

Dokument spominje postepeno ukidanje "neefikasnih subvencija za fosilna goriva", ali ne i potpuno napuštanje korištenja uglja, nafte i gasa.

Minimalni konsenzus o Ukrajini i Bliskom istoku

Što se tiče ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, postignut je samo minimalni konsenzus. Ruska agresija na Ukrajinu, kao i prošle godine na samitu u Indiji, nije eksplicitno osuđena. Na konferenciji na Baliju prije dvije godine, Rusija je bila jasno imenovana, što sada nije slučaj. U deklaraciji se spominje samo "ljudska patnja i dodatni negativni uticaji rata", poput nesigurnosti u pogledu hrane i energije.

S njemačkog stajališta, nije problematična samo ta formulacija, već i dio, koji se odnosi na Bliski istok. U deklaraciji se ne spominje napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. Prije samita njemačke vlasti su navele da bi ovakav rezultat u završnom dokumentu bio "neprihvatljiv".

U deklaraciji se izražava i zabrinutost zbog humanitarne situacije u pojasu Gaze i eskalacije u Libanu. G20 naglašava potrebu za hitnim proširenjem humanitarne pomoći i boljom zaštitom civila - što je jasna poruka Izraelu. Također, potvrđeno je pravo Palestinaca na samoodređenje i "nepokolebljiva posvećenost" rješenju, koje podrazumijeva dvije države.

Najveći raskol između članica G20 postoji oko sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku. Među članicama G20 su velike zapadne demokratije poput SAD-a, Njemačke i Velike Britanije, ali i autoritarno vođene zemlje poput Rusije i Kine. Brazil, kao domaćin ovog samita, te zemlje poput Indije i Južnoafričke Republike bile su između ova dva tabora, zastupajući uglavnom neutralne stavove.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu