Opasnost za euro?

Nakon što su Britanci glasali za Brexit i Amerikanci izabrali Trumpa za predsjednika referendum, koji se održava u Italiji 04. decembra, se prezentira kao sudbinski. Ukoliko Italijani budu većinom zaokružili "Da" u zemlji će moći biti provedene temeljne reforme, vjeruje premijer Matteo Renzi. Ukoliko budu glasali protiv, to bi mogao biti početak kraja eurozone.

Prema rezultatima većine provedenih anketa očekuje se da će Italijani zaokružiti "Ne", dakle odbiti reformu ustava čiji je cilj smanjenje ovlasti i veličine Senata, drugog doma italijanskog parlamenta. S obzirom na promjene izbornog zakona, koje su stupile na snagu još u ljeto, reforma ustava bi olakšala rad vlade. Stranka, koja ubuduće osvoji 40 posto glasova, u parlamentu dobija apsolutnu većinu. Ojačana na takav način ona bi mogla provesti hitno potrebne reforme.  

Upravo to je uvijek bila slabost italijanske politike. Italija je naime u posljednjih 70 godina imala 63 vlade. "Često su vlade padale upravo u onom trenutku kada su pokušavale provesti reforme", kaže Christian Dunstmann, profesor ekonomije na Univerzitetu College u Londonu, koji je i sam dugo godina u Italiji bio profesor. "Posljednjh pet desetljeća smo vidjeli, da se važne i neophodne reforme mogu provesti samo vrlo teško", kaže Dunstmann za DW. 

Premijer Renzi je najavio podnošenje ostavke ukoliko Italijani na referendumu budu odbili reforme. Kasnije je povukao izjavu.

Nervoza na financijskim tržištima

Financijska tržišta su nervozna uoči italijanskog referenduma. Dobit na italijanske državne obveznice se udvostručila na više od dva procenta - što je indicija za to da raste nesigurnost kod investitora.

Njihov argument glasi ovako: "Ne" bi bila pobjeda populista i protivnika eura. Oni bi onda prvom sljedećom prilikom mogli preuzeti vlast. Pokret "Pet zvjezdica", najveća italijanska opoziciona stranka, želi da građani glasaju o članstvu u euro-zoni.

Vjerojatnoću da Italija napusti monetarnu uniju, tvrtka za savjetovanje o investiranju Sentix, procjenjuje u međuvremenu na 19,3 posto što je više nego ikada ranije. Sentix se pri tome poziva na anketu provedenu među oko 1000 financijskih stručnjaka.

Visoka nezaposlenost, nedostatak privrednog rasta

Premijer Renzi je prije skoro tri godine stupio na funkciju kao reformator. "Pokrenuo je brojne stvari u dobrom pravcu, poput reforme radnog zakonodavstva", kaže Dunstmann. "Firmama je sada nešto jednostavnije otpustiti uposlene", kaže on. K tomu dolaze porezne polakšice za mala i srednja preduzeća.

"Vlada je uradila svoje domaće zadatke", kaže i Joerg Buck, direktor njemačko-italijanske Privredne komore u Milanu. "Jasna želja privrede je da Renzijeva vlada nastavi svoj rad u ovom smislu." Preduvjet za to bi upravo bila reforma ustava o kojoj se odlučuje na referendumu. "Iz ugla privrednih udruženja ona bi bila majka svih reformi", kaže Buck za DW. Onima koji zagovaraju "Ne" na referendumu, kako kaže Buck, je nasuprot tome manje važan sadržaj, a više ih zanima "smjena vlade."  

Činjenica je da loša ekonomska situacija slabi Renzijevu poziciju. Još uvijek je oko 12 posto Italijana bez posla, među mladim ljudima taj procenat čak iznosi skoro 40 posto. Privredni učinak je danas niži nego prije deset godina. A zaduženost države iznosi više od 130 posto brutonacionalnog dohotka, što je u eurozoni, nakon Grčke, najveća zaduženost.

"Ne" na referendumu je za brojne Italijane mogućnost da daju prostora svom nezadovoljstvu. To je "Ne" neoliberalnim reformama. "Ne" mjerama štednje. "Ne" establišmentu. "Ne" euru i EU. "Trump je pokazao da se može pobijediti unatoč svemu i svima", kaže Matteo Salvini, šef desnopopulističke stranke Liga Sjever.

"Ne" bi moglo izazvati šok na financijskim tržištima, strahuje Europska centralna banka. "Ovisno o stupnju šoka trebamo odvagati da li nešto moramo učiniti ili ne", rekao je zamjenik predsjednika Europske centralne banke Vitor Constancio. Već četiri dana nakon referenduma Europska centralna banka bi sa sastanka vijeća banke mogla poslati signal kako bi umirila tržišta. Dalje ublažavanje monetarne politike bi naravno ionako već glasne kritike iz Njemačke još pojačalo.  

K tomu dolazi i neriješena kriza italijanskih banaka koje pate pod brdom kredita bez pokrića. Banka Monte dei Paschi die Sienna pokušava do kraja godine povećati svježi kapital u visini do pet milijardi eura - što je mnogo više od njene tržišne vrijednosti. To će nakon referenduma biti prvi test raspoloženja na tržištu, vjeruje londonska tvrtka Lombard Street Research (LSR). Ova tvrtka upućuje na to da će u narednoj godini nedostajati oko 70 milijardi eura u obveznicama italijanskih banaka. 

Problem eura

"No najveći rizik nije referendum, nego ekonomska stagnacija", navode analitičari Lombard Street Researcha. Jer to ne koči samo Italiju, već cijelu eurozonu. "Problem je to da euro ne može funkcionirati sa sadašnjim članovima i osim toga da je ekstremno nesocijalan", kaže ekonomista LSR-a Charles Dumas. Nijemci bi zapravo trebali potpuno drugačiju monetarnu politiku nego Italijani, kaže Dumas. "To populistima osigurava solidnu bazu. Oni nakon italijanskog referenduma imaju još brojne mogućnosti da uzdrmaju establišment EU."

U martu 2017. godine izbori se održavaju u Nizozemskoj, u aprilu slijedi Francuska, a u jesen Njemačka. U svakoj od ovih zemalja postoje jake desnopopulističke stranke koje odbijaju euro i EU. U Italiji su naredni regularni izbori u proljeće 2018. godine - naravno pod pretpostavkom da Renzi do tada izdrži.