Istraživanje DW-a: Ruski poslanici i kupovina lajkova

Jedna i po do dvije rublje, što je oko dva centa, plaća se po lajku i podjeli na Fejsbuku, i isto toliko za lajk i retvit na Tviteru. Toliko košta kada postovi Leonida Sluckog treba malo da se „poguraju" na socijalnim mrežama. Slecki je predsjednik Odbora za međunarodne poslove u ruskoj Državnoj Dumi. On rado piše o „provokacijama iz Brisela" ili o „paklenim apsurdima" Bajdenove administracije. No, DW je došao do saznanja da se njegove objave redovno nalaze na omiljenoj berzi lajkova „bosslike.ru" - koju bez problema možete da pronađete na Guglu. Na taj način broj lajkova, pratilaca, podjela i pregleda može da se poveća u svim socijalnim medijima – od (u Rusiji omiljenih) „Odnoklasniki" i „VKontakte" do Telegrama, Jutjuba i TikTok-a. 

Objave Sluckog po povoljnim cijenama

Platforma daje aproksimativne tarife za kupovinu određenih aktivnosti u određenim društvenim mrežama. Na kraju ipak svaki klijent sam odlučuje koliko želi da plati. Jer, sve ide mnogo brže što se više plati. Postovi Leonida Sluckog su jedni od najpoularnijih. Teoretski gledano, može bilo ko da za njega kupi lajkove ili retvitove. Dovoljna je bilo koja adresa elektronske pošte i možete da se registrujete na veb stranici berze. A lajkovi mogu da se distribuiraju bilo kojoj objavi ili nalogu.

- pročitajte još: Opasna trgovina plaćenim lajkovima

Najkasnije od sredine marta, kada je DW počeo da istražuje berzu lajkova, svi postovi ruskog poslanika su se pojavili na ovoj veb stranici. Tako je i njegov post na Fejsbuku o stanju na rusko-ukrajinskoj granici u roku od pola sata nakon objavljivanja bio ponuđen na ovoj platformi. DW je pismeno pitao poslanika Sluckog i zatražio da pojasni da li je on ili neko od njegovih saradnika umiješan u plaćanje lajkova i repostova njegovih postova na društvenim mrežama. Slucki se, međutim, do sada nije oglasio.

Slucki je široj ruskoj javnosti postao poznat 2018, jer je navodno seksualno uznemiravao više novinarki. Uprkos negodovanju javnosti, Etička komisija ruskog parlamenta Dume ga je oslobodila.

Plaćene aktivnosti na društvenim  mrežama

Centar „Dosije", nekomercijalni projekat Mihaila Hodorkovskog, je u jednoj analizi objavljenoj početkom aprila pisao o tome da je tzv. „Ruska mirovna fondacija", koju vodi Slucki, molila američke senatore za novčanu pomoć. Istovremeno je u svojim objavama na društvenim mrežama nemilosrdno kritikovao SAD i Evropsku uniju. Kao što je na primjer jednom tvitovao: „Nije Rusija ta koja se udaljava od EU, već Brisel stalno provocira konfrontacije".

Za ovaj tvit je dobio oko 170 lajkova. Ili je pak za njih platio 1,35 evra? DW je pogledao 78 profila kojima je mogao da pristupi, a koji su lajkovali ovaj tvit. Svi osim jednog su došli sa jedne te iste berze lajkova. Na to ukazuju njihove aktivnosti: 77 profila su puni retvitova i postova koji se nude na berzi ili su pak sami lajkovali takve postove. Najmanje devet ovakvih naloga, zbog sumnjivog djelovanja Tviter je već privremeno ograničio.

Retvitovi Sluckijevih starih postova sežu do jeseni 2020., što ukazuje da su postovi ovog ruskog parlamentarca prethodno bili navedeni na berzi lajkova.

Influenser, startap i političar

Strateški komunikacioni centar NATO od 2018. prati kupovinu lajkova u socijalnim mrežama. Rolf Fredhajm, koji radi u centru, kaže da se na berzi lajkova nalaze profili većeg broja političara. Mahom je riječ o skoro poptuno nepoznatim lokalnim političarima. Ali, na berzi su redovno i poznati poslanici Dume, rekao je Fredhajm za DW, no nije htio da navodi imena.

Međutim, političare je generalno rijetko pronaći na takvim platformama. „Tu su najčešće tzv. influenseri, koji kupuju lajkove za Instagram ili Fejsbuk kako bi postali popularni", kaže Fredhajm. „Često su tu i startap firme, koje žele da se prikažu većim nego što jesu." Udio političara on procjenjuje na oko deset odsto.

DW je, međutim, na jednoj berzi lajkova pored profila Leonida Sluckog pronašao i druge političke naloge – poput „VKontakte". To je profil Putinu bliskog ruskog medijskog cara, Konstantina Malofejeva, koji navodno podržava ruske separatiste u istočnoj Ukrajini. Malofejevljevi postovi su često usmjereni protiv „kijevske hunte" ili „nedobronamjerne EU". Ali, mogu da se pronađu i postovi Oleksandra Feldmana, poslanika ukrajinskog parlamenta i čovjeka od povjerenja bivšeg ukrajinskog predsjednika koji je izbjegao u Rusiju, Viktora Janukoviča. Feldman želi da postane gradonačelnik Harkova i upravo je u izbornoj kampanji. Za lajk njegovih objava on plaća nešto više od jednog centa.

Rusija prednjači u kuovini lajkova

Prema Strateškom centru za komunikacije NATO, na tržištu za manipulaciju socijalnih medija prednjači Rusija.  U izvještaju centra stoji da je ukupan udio lažiranih lajkova, repostova i pregleda na svim platformama na socijalnim mrežama od 10 do 30 odsto. „S obzirom da mi možemo samo da uradimo trenutni snimak ovih podataka, nemoguće je procijeniti ukupan obim manipulacije", kaže Janis Sarts, direktor Strateškog komunikacionog centra NATO za DW.

On ističe da su manipulacije moguće na gotovo svim platformama. Tviter i Fejsbuk pak važe za jedne od najbezbjednijih društvenih mreža – i upravo zbog toga što se tu posebno rado manipuliše, ove mreže preduzimaju mnogo protiv toga. „Jutjub i Instagram naprotiv nisu tako dobro zaštićeni. Prema našim procjenama TikTok je pak najnezaštićenija platforma", kaže Sarts. 

Nedostaje međunarodna regulativa

Kupovinom lajkova i pratilaca se pri tom ne krši nijedan zakon. Hoće li to tako ostati? „Ako mene pitate kao istraživača, nema razloga za to", kaže Rolf Fredhajm. Ekspert je mišljenja da bi evropska regulativna tijela trebalo da zabrane ovakve berze lajkova u EU.

Janis Sarts je uvjerenja da bi internetski giganti i sami trebalo da efikasnije djeluju protiv botova i maupulacija. „Društvene mreže su postale mjesto na kojem se odvijaju javne debate. I ako su tu moguće manipulacije, to potkopava demokratski proces", kaže Sarts. Ključ za suzbijanje ovakvih berzi je u tome da se njihove usluge učine toliko skupim da se više ne isplate. Ali, to je sve još uvijek na dugom štapu, kaže Rofl Fredhajm. „Fejsbuk i Tviter su posljednjih godina mnogo uradili, tako da je na ovim platfomama teško izvršiti manipulacije. Ali, u cjelini to je još uvijek prilično jednostavno i jeftino."

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu