1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Iran: Smrtna kazna za spaljivanje kante za smeće?

Shabnam von Hein
10. novembar 2022

Iranski režim dovodi prve pritvorene demonstrante pred revolucionarne sudove zbog "rata protiv Boga". Prijeti im smrtna kazna.

https://p.dw.com/p/4JKI3
Iran | Jina Mahsa Amini Proteste in Teheran
Protesti u Teheranu (20.10.2022.)Foto: ZUMA Press/picture alliance

Gholam-Hossein Mohseni-Ejei je čovjek čvrste ruke. Da se njega pita, ljudi bi svoje učešće na uličnim protestima trebali platiti smrću. Mohseni-Ejei je šef iranskog pravosuđa, a time i glavni sudija Islamske Republike. Na redovnoj sedmičnoj sjednici Vrhovnog savjeta pravosuđa 7. novembra pozvao je pravosudne zvaničnike da što prije kazne pritvorene demonstrante.

Time je glavni sudija reagovao na zahtjev parlamenta. U saopštenju koje su iranski državni mediji objavili u nedjelju, 227 od 290 poslanika pozvalo je pravosuđe da se "pozabavi ljudima koji se bore protiv Boga što je prije moguće" i donese "božansku presudu protiv njih".

Zločin "rata protiv Boga" smatra se jednim od najvećih zločina u islamskom pravu i kažnjava se smrću. Međutim, šta zapravo znači "rat protiv Boga" nije jasno definisano. Termin ostavlja mnogo prostora za tumačenje i pravosuđe ga sada protiv demonstranata koristi u najširem smislu.

Iran Hossein-Ali Nayyeri, Gholam-Hossein Mohseni Ejei und Ebrahim Raisi
Gholam-Hossein Mohseni Ejei (u sredini)Foto: isna

Na primjer u slučaju Sahanda Nourmohammad-Zadeha. Ovaj sedamnaestogodišnjak je 7. novembra izveden pred revolucionarni sud u glavnom gradu Teheranu. Optužen je da je zapalio kantu za smeće na protestima. Javni tužilac, koji je kao dokaz predočio slike sa nadzornih kamera, naveo je da je on optužen za pozivanje na "rat protiv Boga" i ugrožavanje javnog reda. Međutim, fotografije samo pokazuju kako je maloljetni Sahand izvadio svoj moped iz plamena kante za smeće koja je zapaljena tokom protesta.

Suđenja imaju za cilj zastrašivanje 

„Mediji koji su bliski sigurnosnim krugovima opširno izvještavaju o ovakvim i sličnim slučajevima kako bi stvoriti klimu straha u društvu“, rekao je Moein Khazaeli za DW. Khazaeli je studirao pravo i političke nauke u Teheranu i Malmeu, a trenutno radi kao pravni savjetnik za razne medijske kompanije u Evropi.

"Prvi put vidimo da su demonstranti u pritvoru optuženi za 'rat protiv Boga' samo zato što su stajali pored zapaljene kante za smeće. Ta optužba je do sada podignuta protiv najmanje šest drugih demonstranata i može se desiti da oni brzo budu osuđeni na smrt i pogubljeni da bi odvratili druge demonstrante da urade isto. Vidjeli smo da se to više puta dešavalo u prošlosti, na primjer u slučaju Mohammada Salasa."

Mohammad Salas je bio takozvani derviš, pripadnik muslimanskog Gonabadijskog reda. Uhapšen je u februaru 2018. tokom mirnog štrajka na kojem je sjedio sa oko 1.000 sljedbenika njegovog reda u Teheranu. Prilikom hapšenja izbili su sukobi između derviša i snaga sigurnosti. Tri zaštitara je pregazio autobus i izgubili su živote. Za volanom je navodno bio Salas. Kasnije mu je suđeno za ubistvo. On je sam negirao optužbe, proglašen je krivim i pogubljen u junu 2018. Mnoga pitanja u vezi sa ovim slučajem nikada nisu razriješena, kao na primjer zašto u autobusu nisu provjereni otisci prstiju koji bi mogli dokazati da li je Salas zaista vozio autobus.

"U prošlosti je pravosuđe uvijek javno insceniralo slučaj ubistva kako bi osudilo zatvorenike na smrt. Sada je za to dovoljna zapaljena kanta za smeće", naglašava Khazaeli. "Vidjet ćemo još mnogo neosnovanih optužbi u narednim sedmicama, a možda i mjesecima." Samo u glavnom gradu Teheranu optuženo je oko 1.000 ljudi.

"Optuženi su počinili sabotažu tokom najnovijih događaja", objasnila je poluzvanična novinska agencija „Tasnim" krajem oktobra. Optuženi su također ranili ili usmrtili snage sigurnosti i zapalili javnu imovinu, navodi se u izvještaju.

Iran Protest Campus Aufstand
Snaga sigurnosti protiv demonstranataFoto: AP Photo/picture alliance

"Režim mora snositi odgovornost"

"Bez obzira za šta optužuju demonstrante, niko ne vjeruje vlastima. Snage sigurnosti su takođe počinile zločine. I njih treba izvesti pred lice pravde", rekla je Azam Jangravi u intervjuu za DW. Ova aktivistkinja je bila jedna od prvih koja je skinula maramu tokom javnih protesta krajem 2017. godine i zbog toga je uhapšena. Tada je po skraćenom postupku osuđena na tri godine zatvora. U ljeto 2018. godine, malo prije nego što je Jangravi trebala početi izdržavanje kazne zatvora, pobjegla je pješice sa kćerkom preko granice u Tursku. Danas živi u egzilu u Kanadi.

Sredinom oktobra, njemački TV zabavljač Joko Winterscheidt prepustio je svoj privatni Instagram kanal sa 1,2 miliona pratilaca u ruke Jangravi u znak solidarnosti sa ženama u Iranu.

Zahvaljujući društvenim mrežama, 39-godišnja aktivistica vjeruje da konačno može biti glasnija od državne propagande u Iranu. "Procjenjuje se da je najmanje 300 ljudi poginulo na trenutnim protestima u Iranu od septembra, uključujući najmanje 30 maloljetnih lica. Njihova imena je dokumentirao Amnesty International." kaže Jangravi i dodaje: "Režim mora snositi odgovornost. To nam je obećala njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Govorila je i o posebnom programu zaštite za posebno ugrožene ljude u Iranu. Ugroženi su i ljudi kojima prijeti smrtna kazna", kaže Jangravi.

Prema riječima savezne ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock, Njemačka želi osigurati mjesta u posebnim programima zaštite za “posebno ugrožene ljude iz oblasti kulture, nauke, medija i civilnog društva”. Osim toga, Njemačka je posvećena posebnom vijeću za ljudska prava u Ženevi, rekla je Baerbock krajem oktobra. Dok se ne uspostavi mehanizam UN-a, nevladine organizacije treba da budu podržane u zadatku dokumentovanja i prikupljanja dokaza o zločinima u vezi sa ljudskim pravima, saopšteno je iz Ureda za vanjske poslove.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu