Šta je intervenijent u postupku pred ICJ?

Južnoafrička Republika podigla je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) tužbu protiv Izraela zbog kršenja Konvencije o genocidu iz 1948. U narednim sedmicama ICJ će odlučiti da li će narediti privremene mjere zaštite.

Glavni pretres, koji se bavi pitanjem kršenja Konvencije o genocidu mogao bi potrajati godinama a odnosi se na trenutni rat izraelske vojske protiv Hamasa u pojasu Gaze, izazvan terorističkim napadom ove militantne islamističke grupe na Izrael 7. oktobra. Njemačka je u petak izjavila da želi da učestvuje u sudskom procesu kao treća strana.

Zašto jedna država pristupa procesu Međunarodnog suda pravde?

To je moguće, jer je Konvencija o genocidu međunarodni ugovor, objašnjava u intervjuu za DW stručnjak za međunarodno pravo iz Bona Stefan Talmon. "Prema članu 63 Statuta Međunarodnog suda pravde, svaka strana kao potpisnica multilateralnog ugovora može intervenirati u sporu, koji se odnosi na tumačenje ugovora."

Oko 150 zemalja potpisalo je Konvenciju o genocidu iz 1948., među kojima su kako Južnoafrička Republika i Izrael kao strane u sporu, tako i Njemačka. Razlog, zbog kojeg država odlučuje da intervenira na ovaj način je, prema navodima profesora prava Talmona, taj što tumačenje jednog ugovora od strane Suda utiče na sve strane.

Da li to znači staviti se na nečiju stranu?

Teoretski gledano, objašnjava Talmon, u pravni postupak ulazite neutralno. Pomažete sudu u tumačenju ugovora. Međutim, u praksi je slučaj da se tumačenjem ugovora uvijek želi podržati jedna od dvije strane. To proizilazi već iz prirode postupka, naglašava Talmon: „Ako imate kontradiktorni postupak – odnosno postupak između dvije strane – a radi se o tumačenju ugovora odnosno Konvencije, onda ćete neminovno morati podržati jednu od strana, ovisno o tome kako tumačite ugovor."

Njemačka savezna vlada je već u svom saopštenju za javnost istakla da želi odlučno da se suprotstavi svakoj "političkoj instrumentalizaciji" Konvencije o genocidu. Izričito je odbacila optužbe protiv Izraela za genocid i rekla da za njih nema osnova. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu zahvalio se vladi u Berlinu na podršci, dok je Namibija oštro kritizirala odluku njemačke vlade.

Kakvu ulogu u procesu ima država koja intervenira?

 „Država, koja intervenira (umješač ili intervenijent), predstavlja Sudu svoje tumačenje postojećih odredaba Ugovora, koje se krše odnosno dovode u pitanje", objašnjava Talmon. To se radi pismenim iznošenjem stavova ili iznošenjem argumenata na usmenoj raspravi. Država ima pravo da komentira samo tumačenje odredbi ugovora, ali ne i sam slučaj, objašnjava stručnjak za međunarodno pravo, koji je predavač i istraživač na Univerzitetu u Bonu.

Koliko je uobičajeno da države interveniraju?

U posljednje dvije do tri godine postalo je uobičajeno da države interveniraju u postupcima pred Međunarodnim sudom pravde, kaže Talmon. U još dva slučaja, koja se odnose na optužbe za kršenje Konvencije o genocidu u procesima: Ukrajina protiv Rusije i Gambija protiv Mjanmara su se druge države, uključujući Njemačku, kao umješači ili intervenijenti također pridružile postupku.

U procesu protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu sada su Bangladeš i Jordan najavili da se žele pridružiti procesu podrške Južnofričkoj Republici, kaže Talmon. Njemački ekspert očekuje da će se tokom suđenja više od 30 država uključiti u sudski postupak  u ulozi umješača ili intervenijenta i to najveći dio njih na strani Južnoafričke Republike.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na   njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu